Kamene stolice u Ošanjićima

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kamene stolice iz Ošanjića su dio graditeljske cjeline - crkva svetog Petra i Pavla, sa grobljem, sudačkim stolicama, dvorištem i zidom u Ošanjićima - proglašene za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1][2]

Kamene stolice su suštinski simbol vlasti i ugleda feudalnog društvenog sloja. One su smještene na otvorenom prostoru, a najčešće u utvrđenim gradovima srednjovjekovne bosanske države gdje ih se može naći i više u okviru jednog lokaliteta.[3]

Opis[uredi | uredi izvor]

Oko 80 m zapadno od crkve nalaze se, jedna uz drugu, dvije kamene stolice klesane u dvije žive krečnjačke stijene. Stolice su klesane prosječnom tehnikom. Manja stolica je zapadno od veće i predstavlja mnogo grublji rad od veće. Obje imaju podnožišta, sjedište i naslon za leđa. Djelimično su oštećene zubom vremena, a oštećenja su konstatirana još 1981. godine.

Veća, istočna stolica ima podnožnik (duž. 70 x šir. 60 x vis. 70 cm), sjedište (dim: duž. 80 x šir. 46 x vis. 46 cm), nepravilnog pravougaonika, čiji je zadnji dio polukružan. Naslon je konkavan i nakošen, i spušta se sa obje strane sjedišta, tako da stolica ima i neku vrstu naslona za ruke. Naslon je visok 36 cm, a debeo 44 cm. Ukupna visina stolice je oko 152 cm.

Zapadna, manja stolica, ima podnožnik nepravilnog oblika, mnogo manjeg nego sjedište, visine 50 cm. Sjedište je oblika nepravilnog pravougaonika dimenzija: duž. 60 x šir. 40 x vis. 40 cm. Naslon je ukošen i nepravilnog oblika, visine 40 cm. Ukupna visina stolice je oko 120 cm [4]

Epitaf i tumačenja[uredi | uredi izvor]

Na stolici je uklesan natpis, pisan srednjovjekovnom bosanskom epigrafskom ćirilicom. Prvi dio natpisa je na gornjoj vodoravnoj površini iznad i iza naslona, a drugi dio je na desnoj vanjskoj bočnoj strani. U transkripciji glasi:

†Ase sto vojevode Stipana Miloradovića", a drugi "a ponovi ga vojevoda Petar?, sin? mu

Pošto je Stipan Miloradović umro oko 1470. godine, a njegov sin, vojvoda Petar, spominje se od 1473. do 1488. godine kao stariješina vlaškog katuna Hrabrena, cijeli natpis je datiran u period od oko 1470-1488. godine. M. Vego je iznio mišljenje da je stolica klesana za Stipanove najveće moći, za koju autor smatra da je bila negdje oko 1416. godine. Tada se vojvoda Stipan Hrabren-Miloradović, koji je vršio vojvodsku službu i prije 1416. godine, spominje u zajednici s knezom Petrom Radinovićem ili Pavlovićem i plijeni Dubrovčane u donjoj Neretvi oko Slivna.[1]

Prema paleografskoj analizi, koju je izvršio Šefik Bešlagić, natpis je datiran u drugu polovinu XV stoljeća. Postoji mišljenje da je stolica klesana za života vojvode Stipana, a natpis uklesan poslije njegove smrti. Drugi autor smatra da je prvi natpis pisan kada je stolica isklesana, a drugi dio kasnije, ali da ih je pisala ista ruka, možda, prema sličnosti slova nekog majstora iz Boljuna, tj. Radimlje.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Crkva sv. Petra i Pavla, sa grobljem, sudačkim stolicama, dvorištem i zidom u Ošanićima". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 9. 9. 2022. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin" (PDF). ANUBiH - Godišnjak, 2021. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Kamena stolica u dvorištu Zemaljskog muzeja u Sarajevu (na fotografiji)". www.flickr.com. Pristupljeno 31. 7. 2022. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Bešlagić

Literatura[uredi | uredi izvor]