Kameni reljef s grbom grada Bihaća

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Grb grada Bihaća

Kameni reljef sa grbom grada Bihaća jedan je od rijetkih očuvanih primjera grbova bosanskohercegovačkih gradova izvedenih u reljefu. Proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Historija[uredi | uredi izvor]

Otkriven je prilikom sanacije i čišćenja rezervoara za vodu 2008. godine, u bihaćkom naselju Žegar. Izgradnja rezervoara završena je 1907. godine.

Kako je riječ o novom nalazu, tek predstoji njegova naučna valorizacija. Ne postoje podaci o tome kada je grb napravljen, niti koja je bila njegova prvobitna lokacija. U projektnoj dokumentaciji za izgradnju vodoopskrbnog sistema, nema podataka o ugradnji kamenog reljefa sa grbom u podzid rezervoara, te se pretpostavlja da je reljef ugrađen kasnije.

Opis[uredi | uredi izvor]

Reljef je izrađen od kamena bihacita, vrste laparastog krečnjaka iz okoline Bihaća.

Veličina ploče bihacita koja nosi reljef sa grbom iznosi 60 × 50 cm, debljina osnovne ploče iznosi 11,5 cm, dok je dimenzija samog reljefa iznad ravni ploče 7,5 cm. U središtu štita prikazane su tri kule na ostrvu, od kojih je središnja nešto viša u odnosu na druge dvije. Jedno od mogućih ikonografskih iščitavanja prikaza ostrva jeste da on predstavlja ostrvo svetog Ladislava, kako se zvao historijski srednjovjekovni Bihać. Bihać se prvi put spominje u povelji ugarskog kralja Bele IV izdatoj 25. februara 1260. Ista povelja spominje da je grad nastao na ostrvu svetog Ladislava i da je u vlasti opatije topuske. Ubrzo potom, 1262, Bihać je postao kraljevskim gradom (regia civitas), odnosno neovisnom slobodnom općinom.

Ispod prikaza kula i ostrva, jeste prikaz dva ukrštena ključa čije dimenzije iznose 22 × 13 cm.

U zadovoljavajućem je stanju očuvanosti. Grb je oštećen u gornjem desnom uglu te je potrebna njegova konzervacija.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Radoslav Lopašić - Zagreb: Tisak "Tipografija" d. d., 1943. -Bihać i Bihaćka Krajina, mjestopisne i poviestne crtice,

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Kameni reljef" (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 9. 2. 2016.[mrtav link]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]