Kamičak (Krka)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Utvrda Kamičak je fortifikovana građevina na vrhu strmog brda i ivici nepristupačne litice iznad lijeve obale rijeke Krke na području između Roškog slapa i Visovačkog jezera u Nacionalnom parku Krka, Republika Hrvatska.

Prema sačuvanim dokumentima, prvi put se pominje 1345. godine, kada kralj Ludovik I Anžuvinac potvrđuje taj posjed knezu Ivanu II Nelipiću. Njegova ga je familija imala u svom posjedu najvjerovatnije već od 11. vijeka. Prema narodnoj predaji, podno Kamička nalazili su se ostaci dvora posljednjeg hrvatskog kralja iz narodne dinastije Petra Svačića (Snačića), koji je poginuo u bitci na planini Gvozd 1097. godine. Budući da je plemićka porodica Nelipić vukla porijeklo od starohrvatskog plemena Snačića (ili Svačića), bila je nasljedni vlasnik utvrde.

Posljednji muški potomak Nelipića bio je Ivaniš Nelipić (umro 1434. godine), koji je darovao Kamičak svom zetu Ivanu (Anžu) VI Frankopanu, kao miraz svoje kćeri Katarine. Kralj Sigismund Luksemburgovac, međutim, nije priznao to baštinsko pravo, nego ga je darovao porodici Talovac za njihove zasluge. Već 1445. godine utvrda je pripala plemiću Grguru Utješinoviću. Njegov sin Juraj Utješinović, koji je rođen u Kamičku 1482., bio je katolički kardinal i savjetnik kralja Ivana Zapolje. U narodu je stoga Kamičak ostao u sjećanju i kao Utješinovića grad.

Nakon Utješinovića utvrda je bila u posjedu braće Halapić, koji su 1490. prisustvovali krunidbi Vladislava Jagelovića za hrvatsko-ugarskog kralja. Tokom nadiruće ekspanije Osmanlja na teritoriju Hrvatske početkom dvadesetih godina 16. vijeka osvojili su 1522/1523. godine i Kamičak. Budući da za njih nije imao veliku stratešku važnost, porušili u ga i napustili, i nikada poslije nije renoviran, već je do danas ostao ruševina.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]