Kapar
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Kapar | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Divizija | Magnoliophyta |
Razred | Magnoliopsida |
Red | Brassicales |
Porodica | Capparaceae |
Rod | Capparis |
Vrsta | C. spinosa |
Dvojno ime | |
Capparis spinosa Linnaeus |
Kapar ( fra. câpre, gr. kápparis) su pupoljci cvijeta biljke, koja je poznata još u antičko doba kao dodatak jelima, ljekovita biljka i afrodizijak.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Pupoljci cvijeta veličine zrna graška rastu na dršcima iz listovitih grančica. Nježni bijelo-ljubičasti cvjetovi otvaraju se samo jednom, kratko između jutra i podneva.
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Grmovi kapara, zavisno od vrste, uspjevaju na suhom tlu ili u plitkoj, morskoj vodi. Uspjeva u južnoj Evropi, gotovo u cijelom Sredozemlju.
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Još zatvoreni pupoljci beru se ručno u rano proljeće i sirovi nisu jestivi. Tek nakon jednodnevnog sušenja i potapanja u morsku vodu, slanu otopinu, sirće ili ulje, spremni su za upotrebu. Pritom nastaju kiselina kaprin i senfolglykosid, koji kaparima daju njihov pikantan okus. Kapari trebaju biti zatvoreni, maslinasti do plavo-zeleni i što manji. Tada su najboljeg okusa, ali su zbog teže berbe i skuplji. Naročito cijenjeni su kapari iz Francuske. Koriste se kao prilog, potopljeni u sirće ili ulje. Na ostrvu Santorini su kiseli i slani listovi kapara specijalitet. U italijanskoj i španskoj kuhinji su neizostavan dodatak. Toplim jelima dodaju se tek na kraju. Kod nas su poznati kao dodatak slanim sardelama i tatar odresku.
Narodno vjerovanje
[uredi | uredi izvor]U Starom testamentu kralj Salomon koristi cvijet kapara kao sliku prolaznosti svijeta.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- http://www.hort.purdue.edu/newcrop/cropfactsheets/caper.html
- https://web.archive.org/web/20130812104511/http://ileseoliennes.blog.lemonde.fr/2007/02/08/the-capers-of-salina/
- http://delta-intkey.com/angio/www/C.htm[mrtav link]
- https://web.archive.org/web/20140911074434/http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?8897