Karačići (Srebrenica)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Karačići
(naselje)
Karačići nalazi se u Bosna i Hercegovina
Karačići
Karačići
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°01′32″N 19°21′12″E / 44.0256°N 19.3533°E / 44.0256; 19.3533Koordinate: 44°01′32″N 19°21′12″E / 44.0256°N 19.3533°E / 44.0256; 19.3533
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaSrebrenica
Nadmorska visina700 – 860 m
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto38
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 56
Matični broj223565[1]
Matični broj općine20567

Karačići su naseljeno mjesto u općini Srebrenica, Bosna i Hercegovina.

Opći podaci[uredi | uredi izvor]

Smješteni su u južnom dijelu općine Srebrenica, u regiji Osat. Nalaze se oko 19,5 km jugoistočno od Srebrenice, s kojom su povezani asfaltnim putem (16,4 km) i makadamom (3,1 km). Smješteni su na padinama brda Bukvice (932 m) i Cura (915 m), na zaravnjenim stepeničastim padinama koje vjerovatno predstavljaju fosilna klizišta. Dijelovi naselja nalaze se na različitim nadmorskim visinama od 700 do 860 metara. Naselje je razbijenog tipa i ima dva zaseoka: Karačići i Tihnići. Površina naselja iznosi oko 5,6 km2, od čega je 33,4% u privatnom vlasništvu. Djeca iz Karačića išla su u četverorazrednu školu u Radoševićima, a više razrede pohađala su u OŠ Osatica. Vjerske obaveze izvršavane su u džamiji i mesdžidu koje su porušili pripadnici VRS 1993.

Historija[uredi | uredi izvor]

Područje Karačića bilo je naseljeno u srednjem vijeku, a vjerovatno i ranije. Na dva lokaliteta u brdima iznad sela pronađena su 32 stećka, 27 na lokalitetu Cura sjeverno od sela i pet na lokalitetu Gragir sjeverozapadno od sela.

Do jula 1995, ubijeno je 18 osoba iz Karačića, uključujući jednu ženu, prosječne starosti 26,2 godine. Tokom Srebreničkog genocida, ubijena su 62 muškarca iz Karačića, uključujući jednog maloljetnika, prosječne starosti 38,2 godine.

Do kraja 2005. u Karačiće se vratilo 19 domaćinstava sa 39 članova, a obnovljeno je 13 kuća. Većina prognanika živi u Federaciji BiH, od čega 154 na području Tuzlanskog kantona, 28 u Kantonu Sarajevo i 16 u Zeničko-dobojskom kantonu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Bošnjačko stanovništvo uglavnom čine potomci muhadžira koji su tokom 19. vijeka protjerani iz zapadne Srbije, uglavnom iz Užica i Bajine Bašte.

Karačići su na popisu 1879. imali 172 stanovnika, 1885. 182, 1895. 162, 1910. 194, 1921. 160, 1948. 224, 1953. 237, a 1961. 258 (256 Bošnjaka i dva ostala).

U periodu od 1879. do 1991. stanovništvo Karačića poraslo je 2,4 puta, a na svim popisima stanovništvo je bilo isključivo bošnjačko. Broj domaćinstava povećao se za 97% u periodu od 1895. do 1991, a prosječna veličina povećala se sa 4,8 članova na 6,1 člana. Broj kuća porastao je u periodu od 1897. do 1991. za 3,4 puta. U naselju je 1991. bio 91 privredno aktivan stanovnik, a bavili su se industrijom i rudarstvom (45 osoba), poljoprivredom (27 osoba), šumarstvom (12 osoba), građevinarstvom (šest osoba) i saobraćajem (jedna osoba). Pismenost je 1953. iznosila 25%, a 1991. 92,2%. Osnovno obrazovanje je završilo 60 osoba (12 žena), a srednje 28 (tri žene).

Sastav stanovništva – naselje Karačići
2013.[2]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba38 (100,0%)410 (100,0%)374 (100,0%)303 (100,0%)
Bošnjaci38 (100,0%)410 (100,0%)1374 (100,0%)1303 (100,0%)1
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jahić Sead, Kulenović Salih i Suljić Alija (2012). Bošnjačko-muslimanske familije Osata nekad i danas. 150 godina od protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije: Zbornik radova. Orašje: Medžlis IZ Orašje i Muftijstvo tuzlansko.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 31. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  3. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 97)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 31. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 31. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]