Karmelićani

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (latinski: Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm)) je rimokatolički crkveni red osnovan u 12. vijeku. U 15. vijeku je utemeljena ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. vijeku odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih bosonogih karmelićanki (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)). Krajem 19. vijeka Marija Terezija od sv. Josipa je utemeljila karmelićanke Božanskog Srca Isusova (Carmel Divino Core Jesu (DCJ)). Karmelićani se odlikuju velikim poštovanjem Blažene Djevice Marije pod čijom zaštitom žive i djeluju od svog utemeljenja.

U Bosni i Hercegovini postoje dva karmelićanska samostana: ženski na Stupu i muški na Buškom jezeru.