Idi na sadržaj

Katica Lacković-Grgin

Dodaj veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Katica Lacković-Grgin
Rođenje (1940-10-22) 22. oktobar 1940 (85 godina)
Reka, Koprivnica, Hrvatska
PrebivališteZadar, Hrvatska
DržavljanstvoHrvatsko
PoljeRazvojna psihologija
Institucija
Alma mater
Poznat(a) po
  • Psihologija adolescencije
  • Psihologija odrasle dobi i starenja
  • Istraživanja usamljenosti i samopoimanja
  • Prvi univerzitetski udžbenici iz psihologije odrasle dobi i starenja u regiji
Istaknute nagrade"Psihologijska nagrada Ramiro Bujas" za životno djelo (2009)
Katica Lacković-Grgin je dala značajan doprinos razvoju psihologije na prostorima bivše Jugoslavije

Katica Lacković-Grgin (rođena 22. oktobra 1940) je hrvatska psihologinja i univerzitetska profesorica, poznata po istraživanjima iz oblasti razvojne psihologije, posebno psihologije adolescencije i psihologije odraslog doba i starenja, sa fokusom na stres i strategije suočavanja, samopoimanje i samopoštovanje, psihosocijalno prilagođavanje, usamljenost i subjektivnu dobrobit.[1]

Obrazovanje i akademska karijera

[uredi | uredi izvor]

Katica Lacković-Grgin završila je učiteljsku školu 1960. Studirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, gdje je diplomirala 1967. Doktorirala je 1982. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, odbranivši disertaciju pod naslovom Roditeljski stil rukovođenja i socijalno ponašanje učenika.[2]

Profesionalnu karijeru započela je 1967. kao školska psihologinja u Rijeci. Od 1970. radila je kao asistentica, a zatim od 1974. kao profesorica na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.[2]

Godine 1976. prelazi na Filozofski fakultet u Zadru, gdje je predavala predmete iz oblasti razvojne psihologije. Godine 1978, zajedno sa svojim kolegama, osnovala je Odsjek za psihologiju pri Filozofskom fakultetu u Zadru, tada u sastavu Univerziteta u Splitu.[3] Za docenticu je izabrana 1984, za vanrednu profesoricu 1990, za redovnu profesoricu 1996, a za redovnu profesoricu u trajnom zvanju 2001.[2] U zvanju redovne profesorice radila je do penzionisanja 2008.

Tokom akademske karijere predavala je kao gostujuća profesorica na dodiplomskim, postdiplomskim i doktorskim studijima psihologije na Univerzitetu u Zagrebu, kao i na doktorskom studiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.[2] Bila je mentorica velikog broja diplomskih, magistarskih i doktorskih radova te voditeljica više naučnih i istraživačkih projekata iz oblasti razvojne psihologije, sa posebnim fokusom na psihologiju adolescencije i psihologiju odrasle dobi i starenja.

Naučna i publicistička djelatnost

[uredi | uredi izvor]

Naučni rad Katice Lacković-Grgin usmjeren je na razvojnu psihologiju, posebno psihologiju adolescencije, psihologiju odrasle dobi i psihologiju starenja.

Objavila je oko stotinu naučnih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima radova, među kojima su Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Društvena istraživanja, Suvremena psihologija, Social Indicators Research, Journal of Adult Development, Adolescence i Psychology and Education. Autorica, koautorica i urednica je više univerzitetskih udžbenika i monografija.

U svojim istraživanjima bavila se razvojem samopoimanja i samopoštovanja, stresom i strategijama suočavanja, usamljenošću, žaljenjem, subjektivnom dobrobiti, životnim tranzicijama i samoregulacijom kroz životni ciklus.

Posebnu pažnju posvetila je proučavanju stresa u dječjoj i adolescentskoj dobi, posebno izvorima stresa, strategijama suočavanja, ulogom ličnih i okolinskih faktora te psihosocijalnim posljedicama stresnih iskustava. Rezultate višegodišnjih istraživanja objedinila je u monografiji Stres u djece i adolescenata: Izvori, posrednici i učinci (2004), u kojoj je dala sistematski prikaz teorijskih pristupa i empirijskih istraživanja stresa, s posebnim osvrtom na kognitivne modele stresa, socijalnu podršku, porodične odnose i školski kontekst. Knjiga predstavlja značajan doprinos proučavanju psihosocijalnog prilagođavanja djece i adolescenata te se koristi kao univerzitetska literatura iz oblasti razvojne psihologije.[4]

Posebno mjesto u njenom naučnom radu zauzimala su istraživanja usamljenosti u različitoj životnoj dobi. Analizirala je emocionalne i socijalne dimenzije usamljenosti, njenu povezanost sa kvalitetom međuljudskih odnosa i psihološkim faktorima prilagođavanja. U okviru ovog istraživačkog područja objavila je više naučnih radova,[5][6][7] kao i monografiju Usamljenost: fenomenologija, teorije i istraživanja, u kojoj je sistematizovala teorijske pristupe i empirijska istraživanja ovog fenomena.[8]

Istraživala je i proces žaljenja, pri čemu je analizirala njegove kognitivne i emocionalne komponente, kao i ulogu propuštenih prilika i pogrešnih odluka u njegovom nastanku. U koautorskom radu Žaljenja: fenomenologija, konceptualizacije i istraživanja razmatrana je povezanost žaljenja sa životnim domenima kao što su obrazovanje, karijera i međuljudski odnosi, te njegova uloga u samoregulaciji kroz životni ciklus.[9]

U kasnijim istraživanjima bavila se psihologijom starenja, generativnošću, kvalitetom života i mehanizmima samoregulacije u odrasloj i starijoj dobi.[10] Posebno je istraživala generativnost u kontekstu Eriksonove teorije psihosocijalnog razvoja, analizirajući njen odnos s razvojnim komponentama ličnosti kroz životni ciklus, uključujući povjerenje, autonomiju, inicijativu, produktivnost, identitet i intimnost.[11]

Bila je stručna redaktorica i urednica hrvatskog izdanja knjige Psihologija odrasle dobi i starenja autora K. Warnera Schaiea i Sherry L. Willis, koju je 2001. objavila Naklada Slap. Riječ je o univerzitetskom udžbeniku iz oblasti razvojne psihologije, koji je široko korišten u nastavi psihologije na univerzitetima u zemljama regiona.[2]

Djela

[uredi | uredi izvor]

Autorske knjige

[uredi | uredi izvor]
  • Psiho-pedagoški tretman školske djece s teškoćama u učenju i ponašanju (1978)[12]
  • Samopoimanje mladih (1994)[13]
  • Stres u djece i adolescenata (2000, 2004)[14]
  • Psihologija adolescencije (2006)[15]
  • Usamljenost: fenomenologija, teorije i istraživanja (2008)[8]

Uredničke i koautorske publikacije

[uredi | uredi izvor]
  • Problemi adolescenata iz gradskih sredina: (zavisnost tih problema od nekih ličnih, socio-demografskih i interpersonalnih faktora) (1988)[16]
  • Psihologija odrasle dobi i starenja (2001)[17]
  • Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 1 (2002, 2019)[18]
  • Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 2 (2004, 2019)[19]
  • Odabrane teme iz psihologije odraslih (2005)[20]
  • Parenthood and Parenting in Croatia (2015)[21]
  • Ličnost: razvojno-psihološka perspektiva (2018)[22]

Poglavlja u knjigama

[uredi | uredi izvor]
  • Istraživanja razvojno-psiholoških pojava u Quo vadis psychologia? (2008)[23]
  • Self-Regulation Across Some Life Transitions u Handbook of Stressful Transitions Across the Lifespan (2010)[24]

Odabrani naučni radovi

[uredi | uredi izvor]
  • Percepcija vlastita položaja i uloga kod žena zrele dobi (1996)[25]
  • Korelati prilagodbe studiju tijekom prve godine (1997)[26]
  • Dobne i spolne razlike u samootkrivanju adolescenata različitim osobama (2001)[27]
  • Proces umirovljenja: pokušaj provjere Atchleyeva modela prilagodbe (2006)[28]

Književno stvaralaštvo

[uredi | uredi izvor]

Godine 2008. objavila je zbirku poezije Pjesme uz put u Zadru.[29] Riječ je o autorskom književnom djelu koje nije direktno povezano s njenim naučnim radom iz oblasti psihologije.

Nagrade i priznanja

[uredi | uredi izvor]

Za svoj naučni i stručni doprinos psihologiji dobitnica je više priznanja Hrvatskog psihološkog društva:

  • "Psihologijska nagrada Ramiro Bujas" za posebno vrijedno psihologijsko naučno djelo Hrvatskog psihološkog društva za knjigu Stres u djece i adolescenata[1]
  • "Psihologijska nagrada Ramiro Bujas" za posebno vrijedno psihologijsko naučno djelo Hrvatskog psihološkog društva za knjigu Usamljenost: fenomenologija, teorije i istraživanja[30]
  • Psihologijska nagrada ″Ramiro Bujas″ za životno djelo Hrvatskog psihološkog društva[30]

Lični život

[uredi | uredi izvor]

Katica Lacković-Grgin bila je supruga hrvatskog psihologa i univerzitetskog profesora Tomislava Grgina, s kojim je sarađivala u naučnom i akademskom radu iz oblasti razvojne i edukacijske psihologije.[31]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 "Katica Lacković-Grgin, red. prof. u miru – Pozvani predavači". Sveučilište u Zadru - Dani psihologije (jezik: hrvatski). Pristupljeno 24. 5. 2026.
  2. 1 2 3 4 5 "Katica Lacković-Grgin – Biografija i bibliografija". Baza autora Metelgrad – Fakultet organizacije i informatike Varaždin (jezik: hrvatski). Pristupljeno 24. 5. 2026.[mrtav link]
  3. ↑ O autoru knjige Parenthood and Parenting in Croatia (jezik: hrvatski). Google Books. 2015. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  4. ↑ Jokić-Begić, Nataša (2008). "Recenzija knjige: Katica Lacković-Grgin: Stres u djece i adolescenata" (PDF). Sociologija i prostor (jezik: hrvatski). 46 (1): 101–106. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  5. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Zvjezdan; Sorić, Izabela (1998). "Usamljenost i samoća studenata: uloga afilijativne motivacije i nekih osobnih značajki" (PDF). Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja (jezik: hrvatski). 7 (4-5 (36-37)): 625–641. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  6. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Nekić, Marina; Penezić, Zvjezdan (2009). "Usamljenost žena odrasle dobi: Uloga percipirane kvalitete bračnog odnosa i samostišavanja" (PDF). Suvremena psihologija (jezik: hrvatski). 12 (1): 7–22. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  7. ↑ Sorić, Izabela; Lacković-Grgin, Katica; Penezić, Zvjezdan (2000). "Suočavanje s usamljenošću: značenje iskustva i uzroka usamljenosti". Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije (jezik: hrvatski). 39 (16): 17–32. doi:10.15291/radovifpsp.2530. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  8. 1 2 Lacković-Grgin, Katica (2008). Usamljenost (PDF) (jezik: hrvatski). Jastrebarsko: Naklada Slap. ISBN 978-953-191-362-1. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  9. ↑ Lacković-Grgin, Katica (2012). "Žaljenja: fenomenologija, konceptualizacije i istraživanja" (PDF). Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja (jezik: hrvatski). 21 (3 (117)): 635–655. doi:10.5559/di.21.3.03. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  10. ↑ Lacković-Grgin, Katica (2007). "Motivacijska osnovica samoregulacije tijekom životnih tranzicija" (PDF). Suvremena psihologija (jezik: hrvatski). 10 (2): 257–275. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  11. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Penezić, Zvjezdan; Tucak, Ivana (2002). "Odnos generativnosti i drugih komponenti ličnosti Eriksonova modela u osoba mlađe, srednje i starije odrasle dobi". Suvremena psihologija (jezik: hrvatski). 5 (1): 7–21. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  12. ↑ Lacković-Grgin, Katica (1978). Psiho-pedagoški tretman školske djece s teškoćama u učenju i ponašanju (jezik: hrvatski). Rijeka: Zavod za prosvjetno-pedagošku službu.
  13. ↑ Lacković-Grgin, Katica (1994). Samopoimanje mladih (jezik: hrvatski). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  14. ↑ Lacković-Grgin, Katica (2000). Stres u djece i adolescenata (PDF) (jezik: hrvatski). Jastrebarsko: Naklada Slap. ISBN 953-191-135-5.
  15. ↑ Lacković-Grgin, Katica (2006). Psihologija adolescencije (PDF) (jezik: hrvatski). Jastrebarsko: Naklada Slap. ISBN 953-191-288-2. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  16. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Božičević, Viktor; Milosavljević, Branko; Rijavec, Majda (1988). Problemi adolescenata iz gradskih sredina: (zavisnost tih problema od nekih ličnih, socio-demografskih i interpersonalnih faktora) (jezik: srpskohrvatski). Zadar: Narodni list. ISBN 86-7377-012-2. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  17. ↑ Schaie, K. Warner; Willis, Sherry L. (2001). Lacković-Grgin, Katica (ured.). Psihologija odrasle dobi i starenja (jezik: hrvatski). Jastrebarsko: Naklada Slap. ISBN 978-953-191-139-9. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  18. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Proroković, Ana; Ćubela, Vera; Penezić, Zvjezdan, ured. (2019). Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 1 (jezik: hrvatski). Morepress Books. ISBN 953-6721-05-8. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  19. ↑ Proroković, Ana; Lacković-Grgin, Katica; Ćubela Adorić, Vera; Penezić, Zvjezdan, ured. (2019). Zbirka psihologijskih skala i upitnika: svezak 2 (jezik: hrvatski). Morepress Books. ISBN 953-99229-4-1. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  20. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Ćubela Adorić, Vera, ured. (2006). Odabrane teme iz psihologije odraslih (PDF) (jezik: hrvatski). Jastrebarsko: Naklada Slap. ISBN 953-191-289-0. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  21. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Penezić, Zvjezdan (2015). Parenthood and Parenting in Croatia: A Developmental and Socio-cultural Perspective (jezik: engleski). New York: Nova Science Publishers. ISBN 978-1-63482-836-9. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  22. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Penezić, Zvjezdan. Ličnost: Razvojno-psihološka perspektiva (PDF) (jezik: hrvatski). Jastrebarsko: Naklada Slap. ISBN 978-953-191-864-0. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  23. ↑ Lacković-Grgin, Katica (2008). "Istraživanja razvojno-psiholoških pojava". u Manenica, Ilija; Šimić, Nataša (ured.). Quo vadis psychologia? – 30. obljetnica Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru (jezik: hrvatski). Zadar: Sveučilište u Zadru. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  24. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Penezić, Zvjezdan (2010). "Self-Regulation Across Some Life Transitions". u Miller, Thomas W. (ured.). Handbook of Stressful Transitions Across the Lifespan (PDF) (jezik: engleski). New York: Springer. str. 411–440. doi:10.1007/978-1-4419-0748-6_21. ISBN 978-1-4419-0747-9. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  25. ↑ Lacković-Grgin, Katica (1996). "Percepcija vlastita položaja i uloga kod žena zrele dobi" (PDF). Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio filozofije, psihologije, sociologije i pedagogije (jezik: hrvatski). 35 (12): 49–58. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  26. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Sorić, Izabela (1997). "Korelati prilagodbe studiju tijekom prve godine" (PDF). Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja (jezik: hrvatski). 6 (4-5 (30-31)): 493–507. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  27. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Zvjezdan; Žutelija, Sandra (2001). "Dobne i spolne razlike u samootkrivanju adolescenata različitim osobama" (PDF). Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja (jezik: hrvatski). 10 (3 (53)): 423–444. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  28. ↑ Penezić, Zvjezdan; Lacković-Grgin, Katica; Bačinić, Andrijana (2006). "Proces umirovljenja: pokušaj provjere Atchleyeva modela prilagodbe" (PDF). Medica Jadertina (jezik: hrvatski). 36 (3–4): 97–110. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  29. ↑ "Usamljenost kao znanost i poezija". 057info (jezik: hrvatski). 2009. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  30. 1 2 Ljubotina, Damir (2009). "Report: 19th Ramiro and Zoran Bujas' Days" (PDF). Review of Psychology (jezik: engleski). 16 (1): 67–68. Pristupljeno 25. 5. 2026.
  31. ↑ Lacković-Grgin, Katica; Grgin, Tomislav; Penezić, Zvjezdan; Sorić, Izabela (2001). "Some Predictors of Primary Control of Development in Three Transitional Periods of Life". Journal of Adult Development (jezik: engleski). 8: 149–160. doi:10.1023/A:1009587306847. Pristupljeno 25. 5. 2026.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Katica_Lacković-Grgin&oldid=3917669"