Katolička crkva svetog Trojstva u Blagaju
| Crkva sv. Trojstva u Blagaju | |
|---|---|
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Blagaj, Mostar |
| Religija | Katoličanstvo |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Organizacijski status | župna crkva |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Crkva |
| Arhitektonski stil | Neoromanika |
| Osnovano od strane | Hercegovačka franjevačka provincija |
| Glavni ugovarač | fratar Ivo Božić |
| Smjer fasade | istok-zapad |
| Dovršeno | 1908. god. |
| Specifikacije | |
| Dužina | 22,29 m |
| Širina | 11,58 m |
| Toranj/-evi | 1 |
| Visina tornja | 21 m. |
| Materijali | Kamen, beton |
Crkva sv. Trojstva u Blagaju katolička je crkva u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, općina Mostar, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 27. maja do 02. juna 2008. godine, donijela je odluku da se crkva, zajedno sa župnim dvorom i dvorištem proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.
Historija[uredi | uredi izvor]
Prva crkva u Blagaju je podignuta u 12. stoljeću, i poznata je po ćiriličnom natpisu na ploči iz 1194. koja je pronađena 1955. Natpis govori o izgradnji crkve sv. Kuzme i Damjana u Podgrađu. Nju je izgradio humski knez Miroslav, a posvetio ju je dubrovački nadbiskup Bernardin. Osim ploče, o postojanju crkve svjedoče i ostaci obrađenog kamena nađeni u blizini.
Župa Blagaj je osnovana 1891. godine, a župnu crkvu je podigao bosanski fratar Ivo Božić, član Hercegovačke franjevačke provincije. U njenoj gradnji učestvovali su i bunjevački Hrvati. Godine 1933. izvršena je dogradnja zvonika uz upotrebu betona, a 1956. podignut je novi oltar u crkvi.
Crkva Presvetog Trojstva nije teže oštećena uzrokovana ratnim dejstvima. Propadanje objekta se intenziviralo u periodu nakon završetka rata 1995. godine.
Obnova crkve je započela 2010. godine kada je promijenjen krov koji je sada pokriven bakrom. Kasnije je urađena fasada. Unutrašnje uređenje završeno je 2013. Sredstva za obnovu crkve obezbjeđuju se prilozima vjernika te drugih donatora.[2]
Opis[uredi | uredi izvor]
Crkva pripada tipu jednobrodnih pravougaonih crkva sa zvonikom. Svojom podužnom osovinom crkva je orijentirana u pravcu istok– zapad sa blagim otklonom. Gabaritne vanjske mjere crkve iznose: mjereno po osovini istok-zapad 22,29 metara, odnosno mjereno po osovini sjever-jug 11,58 metara.
Sastoji od narteksa, naosa i oltarskog prostora sa sakristijom smještenom na južnoj strani. Enterijer je u arhitektonskom smislu čist i pregledan - pravougaone je osnove i gotovo simetričan. Uz zapadni (ulazni) zid broda, na visini od oko 4 metra, nalazio se kor kome se pristupalo drvenim stepenicama koje su ujedno služile i za izlaz na zvonik.
Konstrukcija je pokrivena dvovodnim krovom sistema dvostruke uspravne stolice. Krovna konstrukcija nema sljemenjače, nego je preko rogova položen daščani pokov. Crkva je bila pokrivena pocinčanim limom, a nakon obnove bakarnim. Pod je popođen kamenim pločama.
Zvonik crkve, dimenzija 4,0 x 4,0 x 20m, se nalazi na zapadnoj strani i rađen je iz dva dijela. Donji dio zvonika je rađen istovremeno sa zapadnim zidom crkve i njegovi zidovi su od kamena krečnjaka. Debljina zida do stropa crkve je 90 cm, dok je ostali dio zida debeo 50 cm. Gornji dio zvonika je urađen od četiri armiranobetonske greda u obliku piramide. Riješenje krova zvonika je jedinstveno za prostore Bosne i Hercegovine. Riječ je o zvoniku sa ravnim krovom, ali sa vrlo složenim konstruktivnim rješenjem koje je proizvelo vrlo neobičnu formu.[3]
Stilsko rješenje crkve je neoromaničko, te je stoga na fasadama crkve prisutna veća primjena neoromaničkih dekorativnih elemenata, naročito slijepih arkada ispod neznatno naglašenog krovnog vijenca. Fasade objekta su omalterisane produžnim malterom i bojene. Duže fasade su podijeljene na po četiri polja jednakih dimenzija u čijoj osovini se nalaze prozorski otvori završeni formom polukružnog luka. U gornjoj zoni je izvedeno po jedanaest slijepih arkada. Bočne stranice crkve naglašene su krovnim istacima, na kojima nema dekoracija. Sa sjeverne strane crkve nalazi se spomen-ploča bunjevačkih Hrvata koja je postavljena u prvoj polovini prošlog stoljeća.
Literatura[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Crkva sv. Trojstva". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 24. 6. 2019.
- ^ "Obnovljene crkve u Blagaju". Arhivirano s originala, 19. 7. 2019. Pristupljeno 19. 7. 2019.
- ^ CRKVA U BLAGAJU
