Kazanci (Gacko)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 43°03′44″N 18°39′08″E / 43.0622°N 18.6522°E / 43.0622; 18.6522
Kazanci
naselje
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Gacko
Koordinate 43°03′44″N 18°39′08″E / 43.0622°N 18.6522°E / 43.0622; 18.6522
Stanovništvo
 - Naselje 203 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 59
Matični broj 205869[1]
Matični broj općine 20117
Kazanci u Bosni i Hercegovini

Kazanci su naseljeno mjesto u općini Gacko, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Kazanci se nalazi na samoj granici sa Crnom Gorom, udaljeno dvadeset kilometara jugoistočno od Gacka. Kazanci, zajedno sa Gornjim Kazancima, koji administrativno pripadaju Crnoj Gori, zauzimaju veći dio kazanačke vale, krajnjeg jugoistoka Gatačkog polja koje njome isklinjava prema krševitoj Goliji. Vala je elipsastog oblika i zatvaraju je sa istoka brda Orlina i Krstac, sa juga planina Somina (1568m) i Troglav (1415); sa zapada brdo Gat i Dobreljska ljut i sa sjevera dijelovi planina Golija: Jelovac i Dobreljica (1892m). Području sela pripada veći dio kraške površi nazvane Ravni, nekada naseljene, a danas pašnjak, kao i veći dio polja, aluvijalne ravni položene pravcem S/Z - J/I. Polje je uzduž podijeljeno sedimentnom gredom kojom vodi regionalni, asfaltni put Gacko - Nikšić. Sastav tla u polju je naplavna crnica sa malo fliša. U brojnim dolinama površi Ravni je buhara, prašljiva crnica. Padina prema polju, kuda su raspoređeni zaseoci, sastavljena je od laporca i dolomita.[3]Obrađuju se samo okrajci i poneka dolina, dok polje služi kao kosanica.

Selo je razbijenog tipa sa više zaseoka, nekada kao nepodijeljeno do 500 stanovnika, 1961 - 287 stanovnika, 1991 - 203, a danas 133 stanovnika. Stanovnici uglavnom rade u Gacku, a u selu se bave stočarstvom za tržište, ratarstvom za vlastite potrebe, pčelarstvom i voćarstvom kao hobijem. U selu rade dvije trgovine i četverorazredna škola. Ista je osnovana 1909 godine.

U selu ima šest trajnih izvora, više onih koji presušuju i povremenih "pišteti" koji su uglavnom kaptirane sa kućno snadbijevanje. Duž polja protiče bujični tok nazvan rijeka Lužarica. nekada su na njoj postojali mlinovi, a danas ljeti presušuje, opet zbog kaptiranih izvora. Ponire na kraju Vale u Mrav ponor (u kome je bio mlin) i izvire tek nakon 34 dana na izvoru Pive.

Selo nije bogato šumom jer su viši i šumoviti dijelovi planina pripali Crnoj Gori.

U površi ima više: pećina, jama, nekadašnjih snježnica (za nabijanje snijega kao zalihe vode) .

Klima je kontinetalna sa dosta padavina u zimskom i proljetnom periodu. Padavine donose vjetrovi jugo i "nikšić" - jugoistok. Sjever donosi hladno vrijeme, a zapad prestanak padavina i ugodne temperature.

Nadmorska visina je od 920 do 980 metara.

Historija[uredi | uredi izvor]

Osman-paše Kazanac, koji je rođen u Kazancima 1620. godine, i bio janjičar, postao je vezir u Bosni. Premješten je u Egar u Mađarskoj, gdje je 1685. godine poginuo. U rodnom mjestu Kazancima Osman-paša 1675. godine sagradio je džamiju, mekteb, medresu i šadrvan. Džamija u Kazancima je bila smještena u plodnom dijelu sela Kazanaca, nedaleko od izvora pitke vode Oko i Stubanj. Sa izvora Stubanj (koji se još naziva Pašino vrelo) bila je dovedena voda u šadrvan ispred džamije. Početkom 2005 od graditeljske cjeline ostala je samo munara, jer je svaki kamen međusobno povezan metalnim spojnicama i zaliven olovom. Cijela lokacija je zapuštena i ne održava se.[4] U neposrednoj blizini džamije, paša je u isto vrijeme sagradio i crkvu posvećenu sv. arhanđelu Mihailu. Njemac Franc Babinger odbranio je doktorsku disertaciju na temu život Osman-paše Kazanca. Naklonost i povjerenje sultana zadobio je ratnim podvizima pa ga je ovaj 1675. godine proizveo u rang vezira na Kipru. Tri godine kasnije sultan mu je dao namjesništvo Sirije, gdje je postavljen za halifu u Damasku, da bi 1679. godine postao namjesnik Anadolije. Istakao se u borbama u Rusiji, pa odlazi u Egipat, i ponovo u Damask, odakle odlazi u Mađarsku.[5] Franc Babinger je 1914. podnio doktorsku tezu: "Doprinos istoriji o istraživanju Bliskog istoka u 18-om vijeku." .(istorijska biblioteka.com) Osman paša je živio u 17. vijeku. O njemu govori u djelu o sultanu Mehmedu IV, "Mehmed osvajač i njegovo doba" izdanje knjižare Delfi. Osman-paša nije iz Damaska otišao u Mađarsku već na vojnu na Beč, pa nakon poraza odlazi par mjeseci za namjesnika u Travnik (vidi popis bosanskih namjesnika) pa osam mjeseci u Požegu - danas Slavonska. (vidi "Požešku hroniku za 1684) pa tek onda odlazi za Mađarsku gdje 1687. gine, a ne 1685 g. (vidi "Uput u prošlost BiH" dr Safvet beg Bašagić ili "Siladži Osmani" od istog autora. On nakon odlaska nikada nije došao u rodno selo. Objekte su podizale spahije i age, a sam "grad" sa četiri kule je utvrdio Osmanov sin Sulejman koji je bio gatački paša i hercegovački sandžakbeg 1711-12g. (vidi popis hercegovačkih namjesnika u pomenutom djelu dr. Safvet bega Bašagića, kao i tekst o Sulejmanu u "Zemlja zvana Gacko" Novaka Studa Mandića.)

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Kazanci
2013.[6]1991.[6]1981.[7]1971.[8]
Osoba131 (100,0%)203 (100,0%)230 (100,0%)249 (100,0%)
Srbi201 (99,01%)221 (96,09%)246 (98,80%)
Hrvati1 (0,493%)
Jugoslaveni1 (0,493%)5 (2,174%)
Crnogorci4 (1,739%)
Ostali3 (1,205%)

    Reference[uredi | uredi izvor]

    1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 14. 11. 2015. 
    2. ^ "Općina Gacko". nasbih.com. Pristupljeno 14. 11. 2015. 
    3. ^ Hasandedić, Hivzija. Islamska baština Istočne Hercegovine. Arhiv Hercegovine - Mostar. 
    4. ^ "Džamija u Kazancima (džamija Osman-paše Kazanca), mjesto i ostaci graditeljske cjeline". kons.gov.ba. Pristupljeno 18. 3. 2016. 
    5. ^ "Kazanci: Priča o dvije svetinje i svjedočanstvo o pomirenju različitosti". vijesti.me. Pristupljeno 18. 3. 2016. 
    6. ^ a b "Naselje Kazanci". nasbih.com. Pristupljeno 14. 11. 2015. 
    7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 11. 2015. 
    8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 11. 2015. 

    Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]