Kivi (voće)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Za druga značenja, pogledajte Kivi (čvor).
Kivi
Plodovi kivija
Plodovi kivija
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Red Ericales
Porodica Actinidiaceae
Rod Actinidia
Vrste
Actinidia deliciosa - kivi

Kivi (lat. Actinidia deliciosa) je biljka iz porodice Actinidiaceae porijeklom iz Kine.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Kivi (odnosno Actinidia deliciosa) je čvrsta, drvenasta, listopadna biljka puzavica. Listovi stoje naizmjenično, a izgled listova varira zavisno od sorte: široki ili izduženi, ovalni ili srcoliki. Donja strana listova je obrasla mehkim dlačicama. Kivi je dvodomna biljka, što znači da ima muške i ženske cvjetove na zasebnim jedinkama. Cvjetovi stoje pojedinačno ili u cvatovima, koji izrastaju iz baze lista. Cvjetovi su bijeli, veliki od 4-5 cm, ugodnog mirisa. Plodovi su ovalni ili jajasti, dugi do 8 cm i široki do 5 cm. Kora im je tanka, obrasla malenim dlačicama. Obično su smeđe, rijetko zelene boje. Tijelo ploda je sočno, staklasto, i zavisno od sorte svijetlo do tamno zeleno.

Historija[uredi | uredi izvor]

Kivi je porijeklom iz južne Kine, gdje je proglašen "nacionalnim voćem".[1] Odatle se proširio na Novi Zeland, početkom 20. vijeka, gdje su zasađene prve plantaže oko grada Avondale 1924. godine. Tek 1940-tih počinje se uzgajati za potrebe tržišta. Danas je najveći proizvođač kivija Italija, a slijede Novi Zeland, Čile, Francuska, Grčka, Japan i Sjedinjene Američke Države.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

100 g ploda kivija sadrži:
kcal kJ voda (g) masnoće (g) kalijum (mg) kalcijum (mg) magnezijum (mg) Vitamin C (mg)
61 255 83,07 0,52 312 34 17 92,7

Izvor: USDA National Nutrient Database for Standard Reference

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Kako je kivi dobio ime (engl.)