Klinaste kosti

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Klinaste kosti
Gray268.png
Kosti desnog stopala – dorzalna površina
Identifikatori
Gray's p.270
FMA 24517
Anatomska terminologija

Tri klinaste kosti se nalaze u stopalu čovjeka:

  • prva ili medijalna klinasta,
  • druga ili srednja (intermedijarna) klinasta, i
  • treća ili bočna klinasta kost.[1][2][3][4]

Nalaze se između čunaste kostit i prve, druge i treće kosti grane stopala, a medijalnno uz kockastu kost.[5]

Struktura[uredi | uredi izvor]

  1. Medijalna klinasta kost, poznata i kao prva klinasta kost, je najveća od tri klinaste kosti stopala . Nalazi se na medijalnoj strani stopala, naprijed do čunaste a ortaga do prve metatarzusne. Bočno do nje je intermedijarna klinasta kost. Zglobljava se sa četiri kosti: čunastom, drugom klinastom, prvom i drugom kosti grane stopala. Na njoj su hvatišta mišića musculus tibialis anterior i musculus fibularis longus.[6]
  2. Intermedijarna klinasta kost ili druga klinasta ili srednja klinasta kost je u obliku klina, sa tankim krajem usmjerenim prema dolje. Nalazi se između dvije druge klinaste kosti (medijalne i bočne) i straga se zglobljava sa čunastom, naprijed sa drugom metatarzusnom i ostalim klinastim, na obje strane.
  3. Bočna klinasta kost, poznata i kao trećeg klinastia ili vanjska klinasta je srednja po veličini između druge dvije klinaste kosti, a također je klinastog oblika, sa bazom znad. Ona zauzima središnji dio u prvom redu kostiju korijena stopala, između među intermedijarne klinaste, kockaste bočno, čunasta kost pozadi i treće kosti grane stopala, ispred. Na njoj je hvatište mišića musculus tibialis posterior,a od nje je polazište mišića musculus flexor hallucis brevis.[6]

Mišićne veze[uredi | uredi izvor]

Mišić Polazište/Hvatište Veza
Musculus tibialis anterior Hvatište Medijalna klinsta
Musculus fibularis longus Hvatište Medijalna klinasta
Musculus tibialis posterior Hvatište Bočna klinasta
Musculus flexor hallucis brevis Polazište Bočna klinasta

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319. 
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  5. ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th iz.). str. 245. ISBN 978-87-628-0307-7. 
  6. ^ a b Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th iz.). str. 364–367. ISBN 978-87-628-0307-7. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]