Klitorisni poklopac
| Klitorisna kapuljača | |
|---|---|
 Vanjska anatomija klitorisa | |
 Fotografija ljudske vulve sa označenom kapuljačom | |
| Detalji | |
| Latinski | Preputium clitoridis |
| Sistem | Ženski reproduktivni sistem |
| Identifikatori | |
| TA | A09.2.01.009 |
| FMA | 20169 |
| Anatomska terminologija | |
Klitorisna kapuljača ili klitorisni poklopac ili klitorisni prepucij, preputium clitoridis – u ženskoj ljudskoj anatomiji – je kožni nabor koji okružuje i štiti glans klitorisa; ona također pokriva vanjsku osovinu klitorisa, razvija se kao dio labia minora. Homologna je s prepucijem (jednako se naziva i prepucij) u muškim genitalijama.[1][2][3]
Klitorisna kapuljača sastoji se od mukokutanog tkiva; ta tkiva su između sluznice i kože i mogu imati imunski značaj jer mogu biti mjesto ulaska mukozne vakcine.[4] Također je važna ne samo u zaštiti klitorisnog glansa, već i u užitku, jer joj je tkivo erogeno.[4]
Razvoj i varijacija[uredi | uredi izvor]
Klitorisna kapuljača nastaje u fetusnoj fazi od ćelijske lamele.[4] Ćelijska lamela raste na dorzalnoj strani klitorisa i na kraju je stopljena sa klitorisom. Klitorisna kapuljača nastaje iz istih tkiva koja formiraju prepucij u muškaraca.
Klitorisna kapuljača varira u veličini, obliku, debljini i drugim estetskim područjima. Neke žene imaju velike kapuljače koje u potpunosti prekrivaju klitorisne glavice. Neke od njih mogu se povući kako bi se otkrile klitorisne glavice, kao što su higijenske svrhe ili za zadovoljstvo; druge se ne povlače. Druge žene imaju manje kapke koje ne pokrivaju cijelu dužinu klitorisnih glava, ostavljajući ih cijelo vrijeme izložene. Između navlake i glavice mogu se oblikovati ljepljive vrpce tkiva koje se nazivaju "adhezije"; one naliježu na kapuljačinu glavicu, tako da se kapuljača ne može povući natrag kako bi se izložila glava, i, kao u mužjaka, može se nakupljati snažno mirisna smegma (serozna masa).
Stimulacija[uredi | uredi izvor]
Obično je klitorisni glans sam po sebi previše osjetljiv da bi se mogao direktno stimulirati, kao što je slučaj u slučajevima kada se kapuljača uvlači.[5] Žene s kapuljačama koje pokrivaju većinu klitorisnih glava često mogu masturbirati stimuliranjem kapka preko klitorisnih glavića; one s manjim ili kompaktnijim strukturama teže trljaju klitorisne glavice i kapuljače zajedno kao jedan predmet [5]
Klitorisna kapuljača dodatno pruža zaštitu klitorisnim glavicama, poput prepucija na glaviću penisa.[1] Tokom seksualne stimulacije, kapuljača može spriječiti i da penis dođe u direktan kontakt s klitorisnom žlijezdom, što je obično stimulirano pritiskom partnerskog pubisa. Većina sisavra i primata prilazi kopulaciji sa stražnje strane, umjesto uobičajenog frontalnog položaja koji ljudi često zauzimaju, pa se stimulacija klitorisa izravno stvara kontaktom žlijezda s skrotumom u dnu penisa i različitim kontrakcijama njegovih valovitih mišića. Klitorisne glavice, poput prepucija, moraju biti podmazane prirodnim putem sebumom. Ako ženska klitorisna glava nije podmazana, kapuljača je možda neće milovati tokom seksualne stimulacije ili ženka može osjetiti prije bol nego zadovoljstvo.
Modifikacije[uredi | uredi izvor]
U većem dijelu svijeta modifikacije klitorisa nisu uobičajene. U nekim kulturama osakaćivanje ženskih genitalija (FGM) praktikuje se kao obred prelaska u ženskost, doživljava se kao poboljšanje izgleda genitalija ili se koristi za suzbijanje ili smanjenje ženske seksualne želje i užitka (uključujući mastrurbaciju).[6][7][8][9] FGM je izvođen na mnogo djece u zapadnim zemljama, uključujući prethodno u Sjedinjenim Državama, kako bi obeshrabrio masturbaciju i smanjio bolesti za koje se vjeruje da su povezane s tim.[10][11]
Jedna od modifikacija koje žene često izvršavaju po svojoj slobodnoj volji je da presvuku kapuljaču pirsingom i ubace nakit, kako za ukrašavanje, tako i za fizički užitak. Iako su mnogo rjeđe, druge se žene odluče za hirurško podrezanu ili uklonjenu kapuljaču tako da trajno izlože dio ili svu klitorisnu glavicu.
Također pogldajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Sloane, Ethel (2002). Biology of Women. Cengage Learning. str. 32. ISBN 0766811425. Pristupljeno 25. 8. 2012.
- ^ Crooks, Robert; Baur, Karla (2010). Our Sexuality. Cengage Learning. str. 54. ISBN 978-0495812944. Pristupljeno 30. 8. 2012.
- ^ Mulhall, John P. (2011). John P. Mulhall; Luca Incrocci; Irwin Goldstein; Ray Rosen (ured.). Cancer and Sexual Health. Springer Publishing. str. 13–22. ISBN 978-1-60761-915-4. Pristupljeno 23. 6. 2012.
- ^ a b c Cold, C.J.; Taylor, T.R. (1999). "The Prepuce". British Journal of Urology. 83 (1): 34–44. doi:10.1046/j.1464-410x.1999.0830s1034.x. PMID 10349413.
- ^ a b Carroll, Janell L. (2009). Sexuality Now: Embracing Diversity. Cengage Learning. str. 118 and 252. ISBN 978-0-495-60274-3. Pristupljeno 23. 6. 2012.
Klitorisni glans je posebno osjetljiv receptor i prenositelj seksualnih podražaja. U stvari, klitoris, iako mnogo manji od penisa, ima dvostruko veći broj nervnih završetaka (8.000) nego penis (4.000) i ima veću koncentraciju nervnih vlakana nego bilo gdje drugo na tijelu ... U stvari, većina žena ne uživa u direktnoj stimulaciji glavice i više vole stimulaciju kroz kapuljaču ... Većina žena uživa u laganom milovanju grebena klitorisa, zajedno s povremenim kruženjem klitorisne glavice, a možda i digitalnom (prst) penetracijom vagine. Druge žene ne vole direktnu stimulaciju i više vole klitorisne glaviće razvučene između usana labija. Neke žene vole cijelo područje vulve milovati, dok druge vole da se milovanje usredotoči na klitorisne žlijezde.
- ^ Link text, "Engaging Cultural Differences: The Multicultural Challenge in Liberal Democracies," Chapter 11, Schweder, et al., 2002.
- ^ Momoh, Comfort (2005). "Female Genital Mutation". u Momoh, Comfort (ured.). Female Genital Mutilation. Radcliffe Publishing. str. 5–12. ISBN 978-1-85775-693-7.
- ^ Koroma, Hannah (30. 9. 1997). "What is Female Genital Mutilation?". Amnesty International. str. 2. Pristupljeno 25. 4. 2010.
- ^ "Female genital mutilation". World Health Organization (WHO). 2012 [2008]. Pristupljeno 22. 8. 2012. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Duffy, John (19. 10. 1963). "Masturbation and Clitoridectomy: A Nineteenth-Century View". JAMA. 186 (3): 246–248. doi:10.1001/jama.1963.63710030028012. PMID 14057114.
- ^ Rodriguez Sarah W (2008). "Rethinking the history of female circumcision and clitoridectomy: American medicine and female sexuality in the late nineteenth century". Journal of the History of Medicine and Allied Sciences. 63 (3): 323–347. doi:10.1093/jhmas/jrm044. PMID 18065832.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- Anatomska slika:41:02-0202 sa sajta Medicinskog centra SUNY Downstate - "The Female Perineum: The Vulva"