Idi na sadržaj

Ključ (općina)

Koordinate: 44°32′2.5″N 16°46′29.4″E / 44.534028°N 16.774833°E / 44.534028; 16.774833
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Ključ (grad))
Ključ
Općina i naseljeno mjesto
Općina Ključ
Panorama Ključa
Službeni grb Ključ
Grb
Općina Ključ u Bosni i Hercegovini
Općina Ključ u Bosni i Hercegovini
Ključ nalazi se u Bosna i Hercegovina
Ključ
Ključ
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°32′2.5″N 16°46′29.4″E / 44.534028°N 16.774833°E / 44.534028; 16.774833
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonUnsko-sanski kanton
Vlada
 • NačelnikJasmin Musić[1] (SDA)
Površina
 • Općina361,75 km2
 • Naseljeno mjesto10,81 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina16.744
 • Općina (gustoća)46,29 /km2
 • Naseljeno mjesto4.898
 • Naseljeno mjesto (gustoća)453,1 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj79 280
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj126314[2]
Matični broj općine11509
Veb-sajtopcina-kljuc.ba

Ključ je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Bosanskoj krajini. Nalazi se u najjužnijem dijelu Unsko-sanskog kantona. Ime je dobio zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad okolinom.

Geografija

[uredi | uredi izvor]
Kula ključke tvrđave

Ključ leži na magistralnom putu M-5, koji ga povezuje sa susjednim općinama Bosanski Petrovac i Mrkonjić Grad. Sa sjeverne strane graniči s općinom Sanski Most.

Predratna općina Ključ zauzimala je površinu od 844 km² i prema popisu iz 1991. imala je 37.391 stanovnika. Danas na području općine živi približno 18.180 stanovnika u 4960 domaćinstava, što predstavlja blizu 48% predratnog broja stanovnika. Općina je organizovana u deset mjesnih zajednica.

Kroz općinu Ključ protiče rijeka Sana, dok rijeka Sanica izvire ispod Grmeča i cijelim tokom teče kroz ovo područje. Obje rijeke su, uprkos savremenim ekološkim izazovima, ostale nezagađene i predstavljaju veliki potencijal za ribolov. Istočni obronci Grmeča nalaze se na području općine, dok se na jugu izdiže planina Šiša.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Iznad lijeve obale Sane, na nadmorskoj visini od 521 metar, nalazila se antička utvrda s koje se nadzirao prijelaz preko rijeke. Tragovi rimske utvrde postoje na platou kod kule Lubice, a ispod nje su ostaci antičkog zidanog objekta.

U srednjem vijeku Ključ je bio sjedište župe Banica. Prvi put se spominje u povelji bana Stjepana II Kotromanića između 1322. i 1324, kada je knezu Vukoslavu Hrvatiniću dodijelio župe Banicu i Vrbanju, uključujući gradove Ključ i Kotor.[3]

Dana 13. jula 1363. ugarski kralj Ludvig I izdao je povelju kojom je grad Ključ na Sani zamijenio za Brštanovac u križevačkoj županiji s knezom Vlatkom Hrvatinićem. Vlast Ugarske nad Ključem trajala je do 1382, kada je vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić povratio porodične posjede.[4]

Grad s podgrađem spominje se 1446. u povelji kralja Stjepana Tomaša, kojom je potvrđen posjed Ključa Ivanišu Dragišiću i njegovim sinovima. Iako je Ključ bio poznat više od stoljeća, tek se tada u dokumentima spominje i naselje Podključ.[5]

Pod drevnim gradom Ključem odigrala se 1463. završna bitka između bosanske i osmanske vojske, kojom je označen kraj samostalnosti srednjovjekovne bosanske države.

Nakon osmanskog osvajanja, Ključ je postao dio Bosanskog sandžaka, a kasnije Bosanskog pašaluka. Bio je sjedište nahije, kadiluka i kapetanije. Tokom austrougarskog osvajanja 1878. Bošnjaci su pružili snažan otpor austrougarskoj vojsci na Starom gradu.

Stari grad Ključ proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[6]

Na području općine nalazi se i Stari grad Kamičak, koji se nalazi na blagom uzvišenju na lijevoj obali Sane, u istoimenom naselju. Prema analizi nacrta, obrade kamena i tehnike zidanja, utvrđeno je da je riječ o srednjovjekovnom gradu. Tvrđava Kamičak posljednji put se spominje pred pad pod osmansku vlast 1495. Historijsko područje Stari grad Kamičak proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[6]

Rat u Bosni i Hercegovini

[uredi | uredi izvor]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. pripadnici srpskih oružanih snaga ubili su više od 700 stanovnika Ključa, među kojima su bili muškarci, žene, djeca i starci. Ubistva su se dogodila na cijeloj teritoriji općine, uključujući Sanicu, Krasulje, Ramiće, Hripavce, Prhovo, Pudin Han, Velagiće i Biljane, gdje je ubijeno 260 civila.

Mnogi stanovnici prošli su kroz logor Manjača. Najveće masovne grobnice su Lanište I, gdje je pronađeno 188 žrtava, Lanište II sa 77 žrtava i Prhovo sa 38 žrtava. Na području Ključa ekshumirano je ukupno 540 tijela.[7]

Općina je pretrpjela velika razaranja; uništeno je pet džamija i katolička crkva.

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Nacionalni spomenici

[uredi | uredi izvor]

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Ključ nalaze se:

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva 2013, općina Ključ imala je 16.744 stanovnika, raspoređenih u 41 naselju. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Ključ ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Busije, Crkveno, Čađavica, Donja Previja, Donja Slatina, Donji Ribnik, Donji Vrbljani, Dragoraj, Gornja Previja, Gornja Slatina, Gornje Sokolovo, Gornji Ribnik, Gornji Vrbljani, Rastoka, Sitnica (Ribnik), Sredice, Stražice, Treskavac, Velijašnica, Velije, Zableće i dijelova naseljenih mjesta Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Dubočani, Gornje Ratkovo, Jarice, Ljubine i Velečevo. Od ovog područja formirana je općina Ribnik.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Ključ

[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – općina Ključ
2013.[9]1991.1981.[10]1971.[11]1961.[12]
Osoba16 744 (100,0%)37 391 (100,0%)40 008 (100,0%)39 966 (100,0%)31 267 (100,0%)
Bošnjaci16 130 (96,33%)17 696 (47,33%)116 596 (41,48%)115 226 (38,10%)18 303 (26,56%)1
Srbi273 (1,630%)18 506 (49,49%)20 771 (51,92%)23 892 (59,78%)21 710 (69,43%)
Romi114 (0,681%)
Muslimani54 (0,323%)
Bosanci49 (0,293%)
Hrvati30 (0,179%)330 (0,883%)380 (0,950%)534 (1,336%)742 (2,373%)
Nisu se izjasnili30 (0,179%)
Nepoznato23 (0,137%)
Bosanci i Hercegovci15 (0,090%)
Albanci13 (0,078%)26 (0,065%)18 (0,045%)6 (0,019%)
Slovenci5 (0,030%)6 (0,015%)5 (0,013%)3 (0,010%)
Ostali5 (0,030%)280 (0,749%)167 (0,417%)123 (0,308%)17 (0,054%)
Jugoslaveni3 (0,018%)579 (1,549%)2 016 (5,039%)131 (0,328%)457 (1,462%)
Crnogorci40 (0,100%)29 (0,073%)19 (0,061%)
Makedonci4 (0,010%)6 (0,015%)6 (0,019%)
Mađari2 (0,005%)2 (0,005%)4 (0,013%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Ključ

[uredi | uredi izvor]
Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Ključ
2013.[9]1991.1981.[10]1971.[11]1961.[12]
Osoba4 898 (100,0%)7 869 (100,0%)4 948 (100,0%)3 426 (100,0%)2 320 (100,0%)
Bošnjaci4 641 (94,75%)3 036 (38,58%)11 629 (32,92%)11 709 (49,88%)11 046 (45,09%)1
Srbi86 (1,756%)4 107 (52,19%)2 097 (42,38%)1 387 (40,48%)892 (38,45%)
Muslimani36 (0,735%)
Bosanci35 (0,715%)
Nisu se izjasnili25 (0,510%)
Hrvati20 (0,408%)181 (2,300%)169 (3,416%)214 (6,246%)206 (8,879%)
Romi18 (0,367%)
Albanci12 (0,245%)22 (0,445%)7 (0,204%)3 (0,129%)
Bosanci i Hercegovci10 (0,204%)
Nepoznato10 (0,204%)
Slovenci3 (0,061%)3 (0,061%)4 (0,117%)1 (0,043%)
Jugoslaveni1 (0,020%)419 (5,325%)980 (19,81%)69 (2,014%)157 (6,767%)
Ostali1 (0,020%)126 (1,601%)15 (0,303%)21 (0,613%)3 (0,129%)
Crnogorci30 (0,606%)14 (0,409%)4 (0,172%)
Mađari2 (0,040%)3 (0,129%)
Makedonci1 (0,020%)1 (0,029%)5 (0,216%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate osobe

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 19. 2. 2025.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ Vaclav Radimsky -Glasnik Zemaljskog muzeja III, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1891., 431-445. -O nekim prehistoričkim i rimskim građevnim ostacima u područu rijeke Sane u Bosni.
  4. ^ Thallóczy, Lajos (1906). Istraživanja. GZMS 1905. str. 403.
  5. ^ Ivo, Bojanovski, -Arheološki pregled 23, Savez arheoloških društava Jugoslavije, Beograd, 1982, 140–142. -Ključ na Sani, Ključ – srednjovjekovni grad
  6. ^ a b "Stari grad Ključ, graditeljska cjelina". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 11. 11. 2015.
  7. ^ "GENOCID U KLJUČU — Bosnjaci.Net". www.bosnjaci.net. Pristupljeno 27. 2. 2025.
  8. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Ključ)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
  9. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  10. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015.
  11. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015.
  12. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]