Ključ (općina)
Ključ | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Ključ | |
Panorama Ključa | |
 Grb | |
 Općina Ključ u Bosni i Hercegovini | |
  Ključ | |
| Koordinate: 44°32′2.5″N 16°46′29.4″E / 44.534028°N 16.774833°EKoordinate: 44°32′2.5″N 16°46′29.4″E / 44.534028°N 16.774833°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski kanton |
| Vlada | |
| • Načelnik | Nedžad Zukanović[1] (SDP) |
| Površina | |
| • Općina | 361,75 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 10,81 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 16.744 |
| • Općina (gustoća) | 46,29 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4.898 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 453,1 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 79 280 |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 126314[2] |
| Matični broj općine | 11509 |
| Veb-sajt | opcina-kljuc |
.jpg)
Ključ je naseljeno mjesto i središte istoimene općine koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosanskoj krajini tačnije u najjužnijem dijelu Unsko-sanskog kantona. Grad Ključ je i sjedište istoimene općine. Ime je dobio zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad svojom okolinom.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad leži na savremenoj magistrali puta M-5, koji grad povezuje sa susjednim općinama: Bosanskim Petrovcem i Mrkonjić Gradom. Sa sjeverne strane naslanja se na općinu Sanski Most. Predratna općina Ključ zauzimala je površinu od 844 km2, a na osnovu popisa iz 1991. godine brojala je 37.391 stanovnika. Danas na području općine Ključ živi oko 18.180 stanovnika u 4960 domaćinstava, što predstavlja oko 48% od predratnog broja stanovnika. Općina je organizovana u 10 mjesnih zajednica.
Kroz područje općine Ključ i kroz sami grad Ključ protiče rijeka Sana. Rijeka Sanica Sanica izvire ispod Grmeča i cijelim tokom teče kroz područje općine. Radi se o rijekama koje su i pored opće zagađenosti okoline u današnjim vremenima uspjele ostati nezagađene i predstavljaju veliki potencijal za ribolov. Grmeč se svojim istočnim obroncima nalazi na području općine. Na jugu je planina Šiša.
Historija[uredi | uredi izvor]
Iznad lijeve obale Sane, pored suvremenoga naselja Ključ, na nadmorskoj visini od 521 m, na mjestu gdje Sana ulazi u klisuru izmeðu Breščice (528 m) i Ljubinske planine (656 m), na prirodno iznimno dobro branjenome položaju, sagrađena je još u antičko doba utvrda. Sa ove se utvrde nadzirao važan prijelaz preko Sane. Tragovi manje rimske utvrde nalaze se i na platou kod kule Ljubice, a na platou ispod nje su ostaci nekoga antičkoga zidanoga objekta.[3]
U srednjem vijeku formirala se jedinstvena teritorijalno-politička cjelina-župa Sanica u kojoj je Ključ bio župski grad. Bio je jedan od najstarijih gradova tokom 13. stoljeća. Grad se Ključ prvi put izričito spominje 1322. godine, u povelji bana Stjepana II Kotromanića koji daruje Vukosavu Hrvatiniću župe Banicu (Mrenska župa) i Vrbanju, i u njima gradove Ključ i Kotor. Ključ, kao centar župe Banice , postaje posjed Hrvatinića, a Vukosav, sin kneza Hrvatina, spominje se 1325. godine kao ključki knez.[4]
Ali, grad je uskoro prešao u ruke ugarskog kralja pošto je 1363. godine knez Vlatko Vukoslavić mijenjao grad Ključ za slavonski grad Bršljanovac. U pitanju je bilo ne samo ovo gradsko naselje, već i sva sela koja su pripadala Ključu. Vlast ugarske države postojala je sve do oko 1382. godine, kada je vojvoda Hrvoje, nakon smrti kralja Lajoša, preduzeo vojne akcije da vrati porodične posjede, u čemu je i uspio. Grad s podgrađem spominje se u povelji kralja Stjepana Tomaša 1446. Godine izdatom u Vranduku 1446. godine, kada je potvrdio posjed Ključa Ivanišu Dragišiću i sinovima. Iako je grad Ključ bio poznat već 120 godina, tek se u navedenoj povelji kralja Tomaša spominje i varoš Podključ.
Ključ je posljednja prijestolnica bosanskog kralja Stjepana Tomaševića koji se pred Osmanlijama povlači iz Jajca u Ključ pa grad sa pravom dobija epitet Kraljevskog grada. Pod drevnim gradom Ključem odigrala se 1463. posljednja epizoda između bosanske i osmanlijske vojske kojom je označen kraj samostalnosti srednjovjekovne bosanske države.
Od tada Bosna ulazi u veliko osmanlijsko carstvo kao Bosanski sandžak, a poslije kao Bosanski pašaluk. Ključ je u prvim godinama zborište Turske vojske za daljnja osvajanja prema Bihaću i hrvatsko-austrougarskim teritorijama. U vrijeme osmanlijske vladavine Ključ je sjedište nahije, kadiluka i kapetanije. Slična priča se ponavlja 1878. godine u vrijeme okupacije Bosne i Hercegovine kada su Bošnjaci pružili snažan otpor na Starom gradu austrougarskoj vojsci.
Stari grad Ključ u Ključu proglašašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[5]
Stari grad Kamičak nalazi se na blagom uzvišenju, na lijevoj obali rijeke Sane, u istoimenom naselju, općina Ključ. prema njegovom nacrtu osnove srednovjekovnog grada Kamička, obradi kamena, načinu zidanja i vrsti maltera, može se zaključiti da je Kamičak bio srednjovjekovni utvrđeni grad. Tvrđava Kamičak, koja se nalazila kod istoimenog današnjeg naselja, na lijevoj obali Sane, oko 15 km nizvodno od Ključa, posljednji put se spominje pred pad pod tursku vlast 1495. Godine.
Povijesno područje – Stari grad Kamičak u Ključu proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine [5]
U posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini 1992-1995, pripadnici srpskih oružanih snaga ubili su preko 700 stanovnika Ključa. Na prostoru općine ubijeni su muškarci (93%), žene, djeca i starci. Ubistva su se desila na cijeloj teritoriji općine: Sanica, Krasulje, Ramići, Hripavci , Prhovo, Pudin Han, Velagići, Biljani (260 stanovnika). Mnogi stanovnici bili su zatočenici logora Manjača. Najveće grobnice su Lanište I sa 188 žrtava, Lanište II sa 77 žrtava, Prhovo sa 38 žrtava.
Na području grada Ključa ekshumirano je ukupno 540 tijela.[6]
Općina je doživjela i velika razaranja, između ostalog srušeno je 5 džamija i katolička crkva.
Kultura[uredi | uredi izvor]
Nacionalni spomenici[uredi | uredi izvor]
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Ključ se nalaze sljedeći spomenici:
- "Stari grad Kamičak" (historijsko područje),
- "Stari grad Ključ" (graditeljska cjelina).[7]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ključ imala je 37.391 stanovnika, raspoređenih u 61 naselju. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Ključ ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Busije, Crkveno, Čađavica, Donja Previja, Donja Slatina, Donji Ribnik, Donji Vrbljani, Dragoraj, Gornja Previja, Gornja Slatina, Gornje Sokolovo, Gornji Ribnik, Gornji Vrbljani, Rastoka, Sitnica (Ribnik), Sredice, Stražice, Treskavac, Velijašnica, Velije, Zableće i dijelova naseljenih mjesta Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Dubočani, Gornje Ratkovo, Jarice, Ljubine i Velečevo. Od ovog područja formirana je općina Ribnik.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Ključ[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – općina Ključ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991. | 1981.[9] | 1971.[10] | 1961.[11] | |||
| Osoba | 16 744 (100,0%) | 37 391 (100,0%) | 40 008 (100,0%) | 39 966 (100,0%) | 31 267 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 16 130 (96,33%) | 17 696 (47,33%)1 | 16 596 (41,48%)1 | 15 226 (38,10%)1 | 8 303 (26,56%)1 | ||
| Srbi | 273 (1,630%) | 18 506 (49,49%) | 20 771 (51,92%) | 23 892 (59,78%) | 21 710 (69,43%) | ||
| Romi | 114 (0,681%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 54 (0,323%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 49 (0,293%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 30 (0,179%) | 330 (0,883%) | 380 (0,950%) | 534 (1,336%) | 742 (2,373%) | ||
| Nisu se izjasnili | 30 (0,179%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 23 (0,137%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 15 (0,090%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 13 (0,078%) | – | 26 (0,065%) | 18 (0,045%) | 6 (0,019%) | ||
| Slovenci | 5 (0,030%) | – | 6 (0,015%) | 5 (0,013%) | 3 (0,010%) | ||
| Ostali | 5 (0,030%) | 280 (0,749%) | 167 (0,417%) | 123 (0,308%) | 17 (0,054%) | ||
| Jugoslaveni | 3 (0,018%) | 579 (1,549%) | 2 016 (5,039%) | 131 (0,328%) | 457 (1,462%) | ||
| Crnogorci | – | – | 40 (0,100%) | 29 (0,073%) | 19 (0,061%) | ||
| Makedonci | – | – | 4 (0,010%) | 6 (0,015%) | 6 (0,019%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,005%) | 2 (0,005%) | 4 (0,013%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Ključ[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Ključ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[8] | 1991. | 1981.[9] | 1971.[10] | 1961.[11] | |||
| Osoba | 4 898 (100,0%) | 7 869 (100,0%) | 4 948 (100,0%) | 3 426 (100,0%) | 2 320 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 4 641 (94,75%) | 3 036 (38,58%)1 | 1 629 (32,92%)1 | 1 709 (49,88%)1 | 1 046 (45,09%)1 | ||
| Srbi | 86 (1,756%) | 4 107 (52,19%) | 2 097 (42,38%) | 1 387 (40,48%) | 892 (38,45%) | ||
| Muslimani | 36 (0,735%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 35 (0,715%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 25 (0,510%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 20 (0,408%) | 181 (2,300%) | 169 (3,416%) | 214 (6,246%) | 206 (8,879%) | ||
| Romi | 18 (0,367%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 12 (0,245%) | – | 22 (0,445%) | 7 (0,204%) | 3 (0,129%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 10 (0,204%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 10 (0,204%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 3 (0,061%) | – | 3 (0,061%) | 4 (0,117%) | 1 (0,043%) | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,020%) | 419 (5,325%) | 980 (19,81%) | 69 (2,014%) | 157 (6,767%) | ||
| Ostali | 1 (0,020%) | 126 (1,601%) | 15 (0,303%) | 21 (0,613%) | 3 (0,129%) | ||
| Crnogorci | – | – | 30 (0,606%) | 14 (0,409%) | 4 (0,172%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,040%) | – | 3 (0,129%) | ||
| Makedonci | – | – | 1 (0,020%) | 1 (0,029%) | 5 (0,216%) | ||
Poznate osobe[uredi | uredi izvor]
- Šerif Konjević - pjevač
- Zlatan Muslimović - nogometaš
- Muhamed Subašić - nogometaš
- Enes Kišević - pjesnik i dramski umjetnik
- Husein Čokić - glumac
- Semir Krivić - televizijski glumac
- Emir O. Filipović - historičar i medievalist
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 15. 10. 2020.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ Vaclav Radimsky -Glasnik Zemaljskog muzeja III, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1891., 431-445. -O nekim prehistoričkim i rimskim građevnim ostacima u područu rijeke Sane u Bosni.
- ^ Ivo, Bojanovski, -Arheološki pregled 23, Savez arheoloških društava Jugoslavije, Beograd, 1982, 140–142. -Ključ na Sani, Ključ – srednjovjekovni grad
- ^ a b "Stari grad Ključ, graditeljska cjelina". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 11. 11. 2015.
- ^ Genocid u Ključu
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Ključ)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Ključ (općina) |
| Naseljena mjesta |
| |
|---|---|---|