Ključ (općina)
Ključ | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Ključ | |
Panorama Ključa | |
 Grb | |
 Općina Ključ u Bosni i Hercegovini | |
  Ključ | |
| Koordinate: 44°32′2.5″N 16°46′29.4″E / 44.534028°N 16.774833°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski kanton |
| Vlada | |
| • Načelnik | Jasmin Musić[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 361,75 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 10,81 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 16.744 |
| • Općina (gustoća) | 46,29 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4.898 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 453,1 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 79 280 |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 126314[2] |
| Matični broj općine | 11509 |
| Veb-sajt | opcina-kljuc |
.jpg)
Ključ je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Bosanskoj krajini. Nalazi se u najjužnijem dijelu Unsko-sanskog kantona. Ime je dobio zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad okolinom.
Geografija
[uredi | uredi izvor]
Ključ leži na magistralnom putu M-5, koji ga povezuje sa susjednim općinama Bosanski Petrovac i Mrkonjić Grad. Sa sjeverne strane graniči s općinom Sanski Most.
Predratna općina Ključ zauzimala je površinu od 844 km² i prema popisu iz 1991. imala je 37.391 stanovnika. Danas na području općine živi približno 18.180 stanovnika u 4960 domaćinstava, što predstavlja blizu 48% predratnog broja stanovnika. Općina je organizovana u deset mjesnih zajednica.
Kroz općinu Ključ protiče rijeka Sana, dok rijeka Sanica izvire ispod Grmeča i cijelim tokom teče kroz ovo područje. Obje rijeke su, uprkos savremenim ekološkim izazovima, ostale nezagađene i predstavljaju veliki potencijal za ribolov. Istočni obronci Grmeča nalaze se na području općine, dok se na jugu izdiže planina Šiša.
Historija
[uredi | uredi izvor]Iznad lijeve obale Sane, na nadmorskoj visini od 521 metar, nalazila se antička utvrda s koje se nadzirao prijelaz preko rijeke. Tragovi rimske utvrde postoje na platou kod kule Lubice, a ispod nje su ostaci antičkog zidanog objekta.
U srednjem vijeku Ključ je bio sjedište župe Banica. Prvi put se spominje u povelji bana Stjepana II Kotromanića između 1322. i 1324, kada je knezu Vukoslavu Hrvatiniću dodijelio župe Banicu i Vrbanju, uključujući gradove Ključ i Kotor.[3]
Dana 13. jula 1363. ugarski kralj Ludvig I izdao je povelju kojom je grad Ključ na Sani zamijenio za Brštanovac u križevačkoj županiji s knezom Vlatkom Hrvatinićem. Vlast Ugarske nad Ključem trajala je do 1382, kada je vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić povratio porodične posjede.[4]
Grad s podgrađem spominje se 1446. u povelji kralja Stjepana Tomaša, kojom je potvrđen posjed Ključa Ivanišu Dragišiću i njegovim sinovima. Iako je Ključ bio poznat više od stoljeća, tek se tada u dokumentima spominje i naselje Podključ.[5]
Pod drevnim gradom Ključem odigrala se 1463. završna bitka između bosanske i osmanske vojske, kojom je označen kraj samostalnosti srednjovjekovne bosanske države.
Nakon osmanskog osvajanja, Ključ je postao dio Bosanskog sandžaka, a kasnije Bosanskog pašaluka. Bio je sjedište nahije, kadiluka i kapetanije. Tokom austrougarskog osvajanja 1878. Bošnjaci su pružili snažan otpor austrougarskoj vojsci na Starom gradu.
Stari grad Ključ proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[6]
Na području općine nalazi se i Stari grad Kamičak, koji se nalazi na blagom uzvišenju na lijevoj obali Sane, u istoimenom naselju. Prema analizi nacrta, obrade kamena i tehnike zidanja, utvrđeno je da je riječ o srednjovjekovnom gradu. Tvrđava Kamičak posljednji put se spominje pred pad pod osmansku vlast 1495. Historijsko područje Stari grad Kamičak proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[6]
Rat u Bosni i Hercegovini
[uredi | uredi izvor]![[ikona]](/wiki/Datoteka:Question_book-new.svg){kind=small} | Ovaj odlomak nema, ili ima vrlo malo navedenih izvora u tekstu. Navedite odgovarajuće pa uklonite šablon. |
Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. pripadnici srpskih oružanih snaga ubili su više od 700 stanovnika Ključa, među kojima su bili muškarci, žene, djeca i starci. Ubistva su se dogodila na cijeloj teritoriji općine, uključujući Sanicu, Krasulje, Ramiće, Hripavce, Prhovo, Pudin Han, Velagiće i Biljane, gdje je ubijeno 260 civila.
Mnogi stanovnici prošli su kroz logor Manjača. Najveće masovne grobnice su Lanište I, gdje je pronađeno 188 žrtava, Lanište II sa 77 žrtava i Prhovo sa 38 žrtava. Na području Ključa ekshumirano je ukupno 540 tijela.[7]
Općina je pretrpjela velika razaranja; uništeno je pet džamija i katolička crkva.
Kultura
[uredi | uredi izvor]Nacionalni spomenici
[uredi | uredi izvor]Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Ključ nalaze se:
- "Stari grad Kamičak" (historijsko područje),
- "Stari grad Ključ" (graditeljska cjelina).[8]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Prema popisu stanovništva 2013, općina Ključ imala je 16.744 stanovnika, raspoređenih u 41 naselju. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Ključ ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Busije, Crkveno, Čađavica, Donja Previja, Donja Slatina, Donji Ribnik, Donji Vrbljani, Dragoraj, Gornja Previja, Gornja Slatina, Gornje Sokolovo, Gornji Ribnik, Gornji Vrbljani, Rastoka, Sitnica (Ribnik), Sredice, Stražice, Treskavac, Velijašnica, Velije, Zableće i dijelova naseljenih mjesta Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Dubočani, Gornje Ratkovo, Jarice, Ljubine i Velečevo. Od ovog područja formirana je općina Ribnik.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Ključ
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – općina Ključ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[9] | 1991. | 1981.[10] | 1971.[11] | 1961.[12] | |||
| Osoba | 16 744 (100,0%) | 37 391 (100,0%) | 40 008 (100,0%) | 39 966 (100,0%) | 31 267 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 16 130 (96,33%) | 17 696 (47,33%)1 | 16 596 (41,48%)1 | 15 226 (38,10%)1 | 8 303 (26,56%)1 | ||
| Srbi | 273 (1,630%) | 18 506 (49,49%) | 20 771 (51,92%) | 23 892 (59,78%) | 21 710 (69,43%) | ||
| Romi | 114 (0,681%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 54 (0,323%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 49 (0,293%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 30 (0,179%) | 330 (0,883%) | 380 (0,950%) | 534 (1,336%) | 742 (2,373%) | ||
| Nisu se izjasnili | 30 (0,179%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 23 (0,137%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 15 (0,090%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 13 (0,078%) | – | 26 (0,065%) | 18 (0,045%) | 6 (0,019%) | ||
| Slovenci | 5 (0,030%) | – | 6 (0,015%) | 5 (0,013%) | 3 (0,010%) | ||
| Ostali | 5 (0,030%) | 280 (0,749%) | 167 (0,417%) | 123 (0,308%) | 17 (0,054%) | ||
| Jugoslaveni | 3 (0,018%) | 579 (1,549%) | 2 016 (5,039%) | 131 (0,328%) | 457 (1,462%) | ||
| Crnogorci | – | – | 40 (0,100%) | 29 (0,073%) | 19 (0,061%) | ||
| Makedonci | – | – | 4 (0,010%) | 6 (0,015%) | 6 (0,019%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,005%) | 2 (0,005%) | 4 (0,013%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Ključ
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Ključ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[9] | 1991. | 1981.[10] | 1971.[11] | 1961.[12] | |||
| Osoba | 4 898 (100,0%) | 7 869 (100,0%) | 4 948 (100,0%) | 3 426 (100,0%) | 2 320 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 4 641 (94,75%) | 3 036 (38,58%)1 | 1 629 (32,92%)1 | 1 709 (49,88%)1 | 1 046 (45,09%)1 | ||
| Srbi | 86 (1,756%) | 4 107 (52,19%) | 2 097 (42,38%) | 1 387 (40,48%) | 892 (38,45%) | ||
| Muslimani | 36 (0,735%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 35 (0,715%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 25 (0,510%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 20 (0,408%) | 181 (2,300%) | 169 (3,416%) | 214 (6,246%) | 206 (8,879%) | ||
| Romi | 18 (0,367%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 12 (0,245%) | – | 22 (0,445%) | 7 (0,204%) | 3 (0,129%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 10 (0,204%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 10 (0,204%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 3 (0,061%) | – | 3 (0,061%) | 4 (0,117%) | 1 (0,043%) | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,020%) | 419 (5,325%) | 980 (19,81%) | 69 (2,014%) | 157 (6,767%) | ||
| Ostali | 1 (0,020%) | 126 (1,601%) | 15 (0,303%) | 21 (0,613%) | 3 (0,129%) | ||
| Crnogorci | – | – | 30 (0,606%) | 14 (0,409%) | 4 (0,172%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,040%) | – | 3 (0,129%) | ||
| Makedonci | – | – | 1 (0,020%) | 1 (0,029%) | 5 (0,216%) | ||
Poznate osobe
[uredi | uredi izvor]- Šerif Konjević - pjevač
- Zlatan Muslimović - nogometaš
- Muhamed Subašić - nogometaš
- Enes Kišević - pjesnik i dramski umjetnik
- Husein Čokić - glumac
- Semir Krivić - televizijski glumac
- Emir O. Filipović - historičar i medievalist
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 19. 2. 2025.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ Vaclav Radimsky -Glasnik Zemaljskog muzeja III, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1891., 431-445. -O nekim prehistoričkim i rimskim građevnim ostacima u područu rijeke Sane u Bosni.
- ^ Thallóczy, Lajos (1906). Istraživanja. GZMS 1905. str. 403.
- ^ Ivo, Bojanovski, -Arheološki pregled 23, Savez arheoloških društava Jugoslavije, Beograd, 1982, 140–142. -Ključ na Sani, Ključ – srednjovjekovni grad
- ^ a b "Stari grad Ključ, graditeljska cjelina". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 11. 11. 2015.
- ^ "GENOCID U KLJUČU — Bosnjaci.Net". www.bosnjaci.net. Pristupljeno 27. 2. 2025.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Ključ)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
.svg){kind=small}
| Naseljena mjesta |
| |
|---|---|---|