Kneževo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kneževo
Općina i naseljeno mjesto
Opština Kneževo
Zgrada općine
Zgrada općine
Službeni grb Kneževo
Grb
Općina Kneževo u Bosni i Hercegovini
Općina Kneževo u Bosni i Hercegovini
Kneževo nalazi se u Bosna i Hercegovina
Kneževo
Kneževo
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°30′N 17°23′E / 44.500°N 17.383°E / 44.500; 17.383Koordinate: 44°30′N 17°23′E / 44.500°N 17.383°E / 44.500; 17.383
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikGoran Borojević[1] (SNSD)
Površina
 • Općina325,99 km2
 • Naseljeno mjesto14,07 km2
Nadmorska visina864 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina9.793
 • Općina (gustoća)30,04 /km2
 • Naseljeno mjesto3.749
 • Naseljeno mjesto (gustoća)266,45 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj78 230
Pozivni broj(+387) 51
Matični broj210595[2]
Matični broj općine20257
Veb-sajtopstinaknezevo.org

Kneževo (prije Skender Vakuf) jest naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini, na obroncima planine Vlašić.[3][4][5] Administrativno je dio Republike Srpske. Prema popisu stanovništva iz 2013. ima 9.793 stanovnika.

Historija

Prema riječima akademika Muhameda Filipovića, Kneževo je osnovano u isto vrijeme kada i Prusac, 1463. godine.[nedostaje referenca] Osnivačem grada se smatra Ali-dedo Skender, po kojem je grad i dobio ime. U Kneževu se nalazila jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija Ali-dede Skendera, u narodu poznata kao "Stara džamija", jedina džamija na Balkanu koja je u unutrašnosti sadržavala kabur. Džamiju je zajedno sa drugom džamijom poznatom kao "Nova džamija", početkom rata 1992. godine srušila VRS.[6] Nakon toga srpska vlast u Kneževu mijenja ime grada i općine u Kneževo. Do administrativne i upravne reforme 1955. godine Kneževo je bio općina u Kotorvaroškom srezu.

U rubnom području općine Kneževo nalazi se selo Donji Korićani. Ispod njih su Korićanske stijene, gdje je izvršen masakar preko 200 prijedorskih civila (Bošnjaka i Hrvata), 21. augusta 1992. Zločin su počinile policijske i vojne snage Bosanskih Srba. Ta činjenica je potvrđena brojnim presudama na ICTY Tribunalu u Haagu.[7]

Geografija

Općina Kneževo se nalazi 50 km jugistočno od Banja Luke s kojom je povezana magistralnim putem M-56. Nalazi se na nadmorskoj visini od 864 m i bogata je crnogoričnom i bjelogoričnom šumom.

Stanovništvo

Prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kneževo imala je 19.418 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Kneževo ušao je u sastav Republike Srpske. Ime gradu i općini promijenjeno je u Kneževo. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušao je manji, južni dio općine sa uglavnom hrvatskim stanovništvom (Pougarje), i to naseljena mjesta: Brnjići, Bunar, Davidovići, Dobratići, Donji Orašac, Gornji Orašac, Kričići-Jejići, Melina, Mijatovići, Milaševci, Pavlovići, Prisika, Slipčevići, Vitovlje Malo, Vukovići, Zapeće, Zasavica i Zubovići. Od ovog područja formirana je općina Dobretići. Naseljena mjesta Donji Korićani i Gornji Korićani koja su do rata pripadala općini Travnik, poslije Dejtonskog sporazuma su pripala općini Kneževo.

Nacionalni sastav stanovništva – općina Kneževo

Sastav stanovništva – općina Kneževo
2013.[8]1991.[9]1981.[10]1971.[11]1961.[12]
Osoba9 793 (100,0%)19 418 (100,0%)22 948 (100,0%)21 419 (100,0%)9 190 (100,0%)
Srbi9 288 (94,84%)13 263 (68,30%)15 953 (69,52%)15 926 (74,35%)8 564 (93,19%)
Bošnjaci429 (4,381%)1 071 (5,516%)11 141 (4,972%)1947 (4,421%)1560 (6,094%)1
Hrvati31 (0,317%)4 770 (24,56%)5 395 (23,51%)4 431 (20,69%)19 (0,207%)
Pravoslavci16 (0,163%)
Ostali10 (0,102%)145 (0,747%)64 (0,279%)78 (0,364%)12 (0,131%)
Crnogorci4 (0,041%)53 (0,231%)21 (0,098%)3 (0,033%)
Nisu se izjasnili4 (0,041%)
Nepoznato4 (0,041%)
Makedonci2 (0,020%)1 (0,004%)
Slovenci2 (0,020%)2 (0,009%)1 (0,005%)
Jugoslaveni1 (0,010%)169 (0,870%)322 (1,403%)9 (0,042%)28 (0,305%)
Muslimani1 (0,010%)
Bosanci1 (0,010%)
Albanci15 (0,065%)6 (0,028%)
Mađari2 (0,009%)4 (0,044%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kneževo

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kneževo
2013.[8]1991.[9]1981.[10]1971.[11]1961.[12]
Osoba3 749 (100,0%)3 759 (100,0%)2 910 (100,0%)1 688 (100,0%)992 (100,0%)
Srbi3 278 (87,44%)2 484 (66,08%)1 491 (51,24%)723 (42,83%)383 (38,61%)
Bošnjaci425 (11,34%)1 063 (28,28%)11 118 (38,42%)1923 (54,68%)1560 (56,45%)1
Pravoslavci12 (0,320%)
Hrvati10 (0,267%)42 (1,117%)45 (1,546%)17 (1,007%)16 (1,613%)
Ostali9 (0,240%)59 (1,570%)7 (0,241%)4 (0,237%)1 (0,101%)
Crnogorci4 (0,107%)28 (0,962%)10 (0,592%)
Nepoznato4 (0,107%)
Nisu se izjasnili2 (0,053%)
Jugoslaveni1 (0,027%)111 (2,953%)205 (7,045%)5 (0,296%)28 (2,823%)
Makedonci1 (0,027%)1 (0,034%)
Slovenci1 (0,027%)
Muslimani1 (0,027%)
Bosanci1 (0,027%)
Albanci14 (0,481%)6 (0,355%)
Mađari1 (0,034%)4 (0,403%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate osobe

  • Radojka Lakić, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Reference

  1. ^ "Kneževo". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
  5. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  6. ^ Imamović, Haris. "Skender Vakuf: Od egipatske Aleksandrije do obronaka Vlašića". balkans.aljazeera.net. Pristupljeno 8. 1. 2022.
  7. ^ Waterfield B.: (16 May 2012). "Ratko Mladic trial: with a clap and a cut-throat gesture, the 'Butcher of Bosnia' faces justice". The Daily Telegraph (London). Retrieved 2014-08-12.
  8. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  9. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 93/4)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 2. 2. 2016.
  10. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 2. 2016.
  11. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 2. 2016.
  12. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.

Vanjski linkovi