Kočanska dolina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa Kočanske doline.

Kočanska dolina (makedonski: Кочанска котлина, Kočanska kotlina) nalazi se uz rijeku Bregalnicu u istočnom dijelu Sjeverne Makedonije, na geografskoj širini 41° i 55' i geografskoj dužini 22° i 25'. Pokriva površinu od 1020 km² i prostire se sa obje strane Bregalnice, protežući se od zapada-jugozapada do istoka-sjeveroistoka, u dužini od 26 km. Dno doline, odnosno njen ravan dio, zauzima površinu od 115 km². Najniža tačka je u zapadnom dijelu, gdje se Zletovska rijeka ulijeva u Bregalnicu, na nadmorskoj visini od 290 metara. Idući na istok, visina se postepeno penje do 330 metara. Razlika između najniže i najviše kote doline je 40 metara.

Za pojedine dijelove doline postoje specifični nazivi. Tako je srednji dio poznat kao Kočanska polja (ili Kočansko polje), jugoistočni dio kao Viničko, a zapadni kao Zletovsko. Teritorija oko većih sela nosi nazive: Orizarsko, Istibanjsko, Žrnovsko, Obleševsko i dr.

Dolina ima plodno tlo i obilje vode, što je idealno za uzgoj žitarica, posebno riže, u ovim odličnim prirodnim uslovima.

Historija[uredi | uredi izvor]

Kočanska dolina u zoru.

Prema prethodnim testovima, došlo je do naučnih saznanja da je dolina nastala tektonskim uticajima. Presudan značaj za današnji oblik i reljefnu strukturu imala su tektonska kretanja koja su se desila prije sredine oligocena. Tada se tlo spustilo između dvije linije cijepanja, jedne sa sjevera (Osogovo) i druge s juga (Plačkovica). U kasnom miocenu i ranom pliocenu dolinu je preplavilo slatkovodno jezero, koje je zajedno sa ostalim susednim jezerima stvorilo Srednje Vardarsko jezero. Dubina ovog pliocenskog jezera bila je preko 500 metara.[1]

Klima[uredi | uredi izvor]

Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 13 °C, što ovu kotlinu svrstava među tople doline u zemlji. Slična je temperaturi zraka u Velesu ili dolini Strumice. Kočanska dolina je bogata termalnim izvorima, posebno u selima Istibanja, Dolni Podlog, Banja i Krupište. U selu Dolni Podlog, kod Kočana, napravljene su dvije bušotine od 35 metara i 460 metara, sa 300 litara/sek. i temperature između 70-80 °C.[2] Ljekovita svojstva termalne vode iz Kočanske doline, prema riječima Riste Čaneva, identična su vodi u banji Negorci, kod Đevđelije.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kočani and the region from prehistory to the present days, Kočani Municipality, December 2003
  2. ^ Kocani Geothermal District Heating System[mrtav link]

Koordinate: 41°55′N 22°24′E / 41.917°N 22.400°E / 41.917; 22.400