Košutica (Sokolac)
Košutica | |
|---|---|
naselje | |
 Nekropola sa stećcima u Luburića polju. | |
  Košutica | |
 Interaktivna karta Košutica | |
| Koordinate: 43°58′14″N 18°50′55″E / 43.970518°N 18.848646°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Republika Srpska |
| Općina | Sokolac |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 88 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 57 |
Košutica je naseljeno mjesto u općini Sokolac, Bosna i Hercegovina.
Glasinac (Glasinačka visoravan ili Glasinačko polje) nalazi se na području općine Sokolac, na planini Romaniji. Glasinac je u historiji predstavljao raskršće važnih puteva koji su spajali doline rijeka Bosne i Drine. Visoravan se sastoji od livada i pašnjaka, karakterističnih za istočni dio države.
Na Glasinačkom polju evidentirano je preko 50 prahistorijskih gradina i više od 1.200 tumula koncentriranih u grupe. U nauci je utvrđeno da grobne gomile na prostoru Bosne i Hercegovine pripadaju prahistorijskim Ilirima, zbog čega nazivaju ilirskim tumulima
Na lokalitetu Luburića polje, udaljenom od Sokoca oko 6 km, smještene su dvije nekropole stećaka, međusobno udaljene oko 150 metara zračne linije. Nalaze se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a.[1]
Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2] U srednjem vijeku ovi prostori pripadali su župi Mokro-Glasinac, kojoj je iz stare Olovske župe priključena Glasinačka ravan, a u slivu paljanske Miljacke, župa Pale. Ove župe bile su sastavni dio zemlje Pavlovića kao i susjedna Prača.
Predstavnik Himmlerove policije u NDH, SS-brigadeführer und generalmajor der Polizei Konstantin Kammerhofer, izvijestio je 15. jula 1943. da su jedinice 7. SS divizije strijeljale muslimansko stanovništvo Košutice, oko 40 muškaraca, žena i djece okupljenih u "crkvi".
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Košutica | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 88 (100,0%) | 179 (100,0%) | 158 (100,0%) | 186 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 43 (48,86%) | 143 (79,89%)1 | 126 (79,75%)1 | 149 (80,11%)1 | |||
| Srbi | 43 (48,86%) | 36 (20,11%) | 32 (20,25%) | 36 (19,35%) | |||
| Ostali | 2 (2,273%) | – | – | 1 (0,538%) | |||
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Državna komisija". Arhivirano s originala, 17. 1. 2020. Pristupljeno 8. 3. 2021.
- ↑ "Nekropola Luburić polje". kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 27. 8. 2016. Pristupljeno 13. 10. 2016.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 95)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 13. 3. 2016.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 3. 2016.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 13. 3. 2016.