Kolonoskopija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kolonoskopija je endoskopska dijagnostička metoda pomoću koje se vrši pregled debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva. Ova metoda se sprovodi uz pomoć CCD (Čip) kamere ili sa fiberoptičkim endoskopom na fleksibilnoj cijevi dužine 130 cm, debljine do 13 mm, koja se plasira kroz anus. Na suprotnom kraju aparata nalazi se ručka sa komandama uz pomoć koje se vrši upravljanje vrhom aparata. Na monitor se prenosi slika visoke rezolucije koja omogućuje da se primjete najmanji detalji i najsitnije promjene.

Indikacije za primjenu metode[uredi | uredi izvor]

Kolonoskopija je neizostavna metoda kod sumnje na rak debelog crijeva, upalne bolesti crijeva, gastrointenstinalnih krvarenja nepoznate etiologije kao i preventivna metoda kod osoba koje spadaju u rizičnu grupu za dobijanje raka debelog crijeva. Pored toga što služi kao dijagnostička metoda, pri kolonoskopiji se mogu odstraniti i polipi uz pomoć elektroomči, i na taj način neoperativnim putem spriječiti razvoj raka debelog crijeva.

Način primjene[uredi | uredi izvor]

Odstranjivanje polipa

Ovaj zahvat je veoma kompleksan i zahtjevan te ga stoga mogu izvoditi samo veoma iskusni i vješti ljekari-endoskopičari. Prije primjene ove metode neophodno je prpiremiti debelo crijevo za pregled. Osoba na kojoj će metoda biti primjenjivana izvršiće propisane pripremne radnje koje traju od 12 do 18 sati, koje se sastoje od držanja odgovarajuće dijete. Najčešće se osobi naloži da 12 do 18 sati u organizam unosi samo vodu i tekućine koje ne sadrže vlakna. Pored toga mogu se prepisati i purgativi. Također može biti zamoljena da se suzdržava od upotrebe Aspirina ili drugih medikamenata koji u svom sastavu imaju salicilate da bi se spriječilo moguće krvarenje u toku primjene metode ili kasnije. Prije same kolonoskopije osobi se daje lijek kojim se opušta crijevo i ujedno smanjuju bolovi, čime se pretraga čini manje neugodnom, a u nekim centrima se ova metoda izvodi pod kratkotrajnom anestezijom.

Prednosti i nedostaci[uredi | uredi izvor]

Ova metoda najobjektivnije i sa visokim stepenom sigurnosti pruža mogućnost postavljanja dijagnoze, uvidom u zid i šupljinu debelog crijeva. Ukoliko se izvodi od strane stručnog i iskusnog endoskopičara, ova metoda je vrlo rijetko udružena sa komplikacijama. Svega 0.2% je rizik od težih povreda pri ovom zahvatu. Tu spadaju rupture i pucanje debelog crijeva, što zahtjeva hitnu hiruršku intervenciju, zatim po život bezopasna krvarenja koja se riješavaju u toku samog zahvata kauterizacijom ozlijeđenog krvnog suda, te rijetko rupture jetre. Pored toga ovaj pregled je nelagodan za pacijenta što veoma često unatoč velikoj efikasnosti metode ona vrlo često bude odbačena kao opcija kod samih pacijenata.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • [1] Vaše zdravlje-Članak o koloskopiji