Konstantin Jireček

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Konstantin Jireček
Rođenje (1854-07-24) 24. juli 1854.
Beč, Austro-ugarska
Smrt10. januar 1918(1918-01-10) (63 godine)
Beč, Austro-ugarska

Konstantin Jireček (24. jula 1854. Beč - 10. januara 1918. Beč) bio je austrijski i češki historičar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Konstantin Jireček (Konstantin Josef) je bio istaknuti češki historičar. Njegova majka bila je kćerka čuvenog naučnika Pavla Josifa Šafarika. Otac mu je bio Josif, historičar književnosti, a stric Hermenegild historičar prava. Ti porodični okviri doprinijeli su kvalitetno sticanje znanja i predodredili budućeg naučnog radnika. Jireček je u Pragu završio studij historije, geografije i filologije. Njegova doktorska disertacija bila je Historija Bugara, a odbranio ju je sa samo 22 godine (Dějini naroda bulharského, Geschichte der Bulgaren, 1876). Bio je profesor Univerziteta u Pragu, pa u Beču. Napisao je veći broj djela iz historije jugoistočne Evrope, posebno iz srednjeg vijeka.

Jireček je intenzivno proučavao građu Državnog arhiva u Dubrovniku, a kao rezultat tih istraživanja nastaje značajan rad i za historiju srednjevjekovne Bosne (Trgovački drumovi i rudnici u srednjovjekovnoj Bosni i Srbiji, 1879, prevod Đorđa Pejanovića, Sarajevo 1950). Pored historije Bugara, napisao je historiju Srba (Istorija Srba, 1911-1918, više puta štampana 1952, 1978) koja je imala značajan uticaj na razvoj, prije svega srpske historiografije.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]