Kopljače

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Branchiostoma
(Rod kopljače ili kopljari)
Branchiostoma lanceolatum
Branchiostoma lanceolatum
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Potkoljeno Cephalochordata
Razred Leptocardii
Branchiostomatidae

Rod kopljača Branchiostoma je jedan od rijetkih živih rodova iz reda lancetastih životinja, Amphioxiformes. To je rod vrsta izporodica Branchiostomidae.[1]

Ove male neugledne jeguljaste ili zmijolike životinje su bliski srodnici kičmenjaka. Naučno ime, i slobodnom prevodu, znači "škrgousti", što se odnosi na njihovu anatomiju; za razliku od kičmenjaka, oni nemaju pravu glavu (s kapsulastom lobanjom, očima, nosom, dobro razvijenim mozgom itd.), već imaju samo usta uz škržne proreze, s malo povećanim prednjim krajem dorzalne nervne vrpce iznad i ispred njih. Ne preferiraju svjetlost.[2]

Kao i svi kopljaši, one se hrane filtriranjem bodenog okruženja, skriveni u sedimentima većim dijelom vremena. Pripadnici ovog roda nastanjuje obalne vode diljem svijeta. Poznato ih je trideset vrsta, tipska vrsta je Branchiostoma lanceolatum, obična kopljača. Pomenutih 30 vrsta uključeno je u tri roda,

  • Asymmetron (2 vrste),
  • Branchiostoma (23) i
  • Epigonichthys (5). Sve poznate vrste roda Heteropleuron priznate su u okviru roda Epigonichthys. Zbog velike sličnosti vrsta, kopljača se može smatrati reprezentativnom za cijelu porodicu.

Plan građe[uredi | uredi izvor]

Kopljače su crvolike depigmentirane životinje, dugačke samo 4 do 7 cm. Prednji dio tijela poćinje im šiljastim nastavkom, rostrumom, a zadnji dio završava malim, također zašiljenim, perajima. Njihov izgled im je i donio naziv kopljače. Ispod rostruma na trbušnoj strani nalazi se usni otvor, oivičen usnim pipalima. Poprečni presjek prednjeg dijela tijela poprečni je gotovo trouglast, dok je repni bočno spljošten. S leđne strane, od rostruma, tijelo im je oivičeno relativno dugim perajem. Nemaju vanjskih izraslina, poput pravih škrga i parnih peraja.[1]

Glavni skelet je u vidu leđne vrpce, karakterističan za sve hordate. To je elastičan uzdužna, obla šipka smještena između nervne cijevi i crijeva; prolazi od prednjeg do zadnjeg dijela tijela. Horda je obavijena grubom ovojnicom koja ovoj skupini životinja služi kao zaštita, daje im čvrstoću i služi kao polazište muskulaturi. Ontogenetski, tokom embriogeneze, nastaje razvio od mezoderma, jednog od tri zametna lista deuterostoma (kod kojih se prausta razvijaju u anus).
Plan građe kopljača može se uporedno pratiti na dvije priložene slike.

Anatomski dijagram B. lanceolatum
1. Usni cirus
2. Usna šupljina
3. Kružni organ
4. Velum
5. Velumski pipak
6. Ždrijelo
7. Atrij
8. Škržni prorez
9. Endostil
10. Škržne pregrade
11. Ventralna aorta
12. Dorzalna aorta
13. Granati skelet
14. Jednjak
15. Želudac
16. Atriopore
Opći plan građe kopljača:
1 – Mozak,(vezikula),
2 – Notohord,
3 – Nervna cijev/kičmenena moždina,
4 – Rep,
5 – Anus, 6 – Probavni trakt, škržno crijevo,
7 – Krvni sistem (napomena: bar na intestinalnoj veni),
8 – Atriopora,
9 – Peribranhiij,
10 – Škrge kolona,
11 – Škržni luk,
12 – Usna šupljina,
13 – Ciri,
14 – Usni otvor,
15 – gonada (jajnik/testisi),
16 – Svjetlosni receptor,
17 – Nervi,
18 – Trbušni nabor,
19 – Slijepa jetrena vreća

Najveći dio mišića građen je od poprečnoprugastih mišićnih vlakana i nalazi se u segmentima u obliku kolutića uz bokove životinje. Ti kolutići, razdvojeni vezivnim tkivom, lahko ulaze jedan u drugi slično tuljcima, a vezivno tkivo ih povezuje s leđnom hordom i međusobno. Slično kao kod nematoda, pojedine mišićne ćelije imaju citoplazmatske nastavke do živčane vrpce, od koje preuzimaju podražaj. To znači da su živčanomišićne sinapse smještene na bočnim površinama centralnog živčanog sistema a ne, kao kod kranijata, unutar mišića.

Mišići čija kontrakcija komprimira škržno crijevo i peribranhijsku šupljinu služe tako za izbacivanje ("iskašljavanje") krupnijih djelića hrane koja zajedno s usisanom vodom ulazi u tijelo životinje. Inervacija ovih mišića ide preko grana motornih nervnih ćelija u medularnoj cijevi (preteča leđne moždine i mozga). Glatkih mišićnih vlakana imaju vrlo malo.

Krvotok im je zatvoren, a pokreću ga mišićne kontrakcije prije svega mišića škržnog crijeva, jer životinja nema srce. Određivanje vena i arterija moguće je samo na temelju smjera kretanja krvi kroz njih.

Usni otvor okružen je pokretljivim pipcima (cirama) koji nose hemijske receptore. Usna šupljina je bočno zatvorena obraznim omotačem, a otraga pločicama sa pipcima. Nastavlja se škržno crijevo sa škržnim rascjepima i škržnim lucima, koji su prožeti krvnim sudovima. Na škržno crijevo, razdvojeno prstenom, nastavljaju se srednje i završno. Ove životinje imaju jetrenu slijepu vrećicu (cekum) koja je homologna jetri kod kranijata.

Centralni nervni sistem sastoji se od kičmenomoždinske koja se nalazi u uskim leđnom kanalu. Na gornjoj strani, ta cijev se širi u mali mjehur koji nije homologan mozgu ili moždanoj komori. Nemaju oči ili druge velike čulne organe, ali mjestimično duž nervne cijevi imaju pigmentirane organe osjetljive na svjetlost, što im omogućava da razlikuju svjetlo i tamu i smjer kretanja. Hrane se kroz usni otvor opkoljen pipcima, tako da iz vode koja ulazi kroz usni otvor filtriraju hranjive tvari koje nakon toga dolaze u probavni trakt i jetrenu vrećicu. Otpadne tvari izlučuju se kroz crijevni otvor. Voda prolazi kroz škržne proreze koji imaju bogato razgranat sistem kapilara koji apsorbira kisik i odvodi ga u sekundarnu tjelesnu šupljinu, gdje ulazi u krvotok. Kopljače također, velikim dijelom dišu i na kožu.

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Kladogram širih srodničkih odnosa
Chordata 
 Cephalochordata 

Amphioxiformes

Branchiostomidae

Actinopterygii

Amphibia

Appendicularia

Ascidiacea

Aves

Cephalaspidomorphi

Elasmobranchii

Holocephali

Mammalia

Myxini

Reptilia

Sarcopterygii

Thaliacea

Porodica Branchiostomidae:

Rodovi i vrste:
  1. Asymmetron Andrews, 1893
  2. Asymmetron inferum Nishikawa, 2004
  3. Asymmetron lucayanum Andrews, 1893
  1. Branchiostoma africae Hubbs, 1927
  2. Branchiostoma arabiae Webb, 1957
  3. Branchiostoma bazarutense Gilchrist, 1923
  4. Branchiostoma belcheri Gray, 1847
  5. Branchiostoma bennetti Boschung & Gunter, 1966
  6. Branchiostoma bermudae Hubbs, 1922
  7. Branchiostoma californiense Andrews, 1893
  8. Branchiostoma capense Gilchrist, 1902
  9. Branchiostoma caribaeum Sundevall, 1853
  10. Branchiostoma elongatum Sundevall, 1852
  11. Branchiostoma floridae Hubbs, 1922
  12. Branchiostoma gambiense Webb, 1958
  13. Branchiostoma indicum (Willey, 1901)
  14. Branchiostoma japonicum (Willey 1896)
  15. Branchiostoma lanceolatum (Pallas, 1774)
  16. Branchiostoma leonense Webb, 1956
  17. Branchiostoma longirostrum Boschung, 1983
  18. Branchiostoma malayanum Webb, 1956
  19. Branchiostoma nigeriense Webb, 1955
  20. Branchiostoma platae Hubbs, 1922
  21. Branchiostoma senegalense Webb, 1955
  22. Branchiostoma tattersalli Hubbs, 1922
  23. Branchiostoma virginiae Hubbs, 1922

Epigonichthys Peters, 1876

  1. Epigonichthys australis (Raffe, 1912)
  2. Epigonichthys bassanus (Günther, 1884)
  3. Epigonichthys cultellus Peters, 1877
  4. Epigonichthys hectori (Benham, 1901)
  5. Epigonichthys maldivensis (Forster Cooper, 1903)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Raven P. H., Johanson G. B. (1999). Biology. WCB/McGraw–Hill, New York.
  2. ^ "Report of the United States Commissioner of Fisheries for the fiscal year 1928 with appendixes — Part II" (PDF). 1928. Pristupljeno 18. 8. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]