Idi na sadržaj

Korado Korlević

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Korado Korlević
Rođenje (1958-09-19) 19. septembar 1958 (67 godina)
Poreč, NR Hrvatska, FNR Jugoslavija
PrebivališteVišnjan, Hrvatska
Državljanstvohrvatsko
Poljeastronomija, popularizacija nauke, edukacija
InstitucijaZvjezdarnica Višnjan
Znanstveno-edukacijski centar Višnjan
Alma materPedagoški fakultet u Rijeci
Poznat(a) pootkrićima malih planeta i kometa, radu na objektima bliskim Zemlji te razvoju edukacijskih programa u Višnjanu
Istaknute nagradePočasni doktorat Sveučilišta u Zadru (2016)
Komunikator godine po izboru HUOJ-a (2020)
Shoemaker NEO Grant

Korado Korlević (19. septembar 1958, Poreč) hrvatski je astronom, edukator i popularizator nauke, najpoznatiji po dugogodišnjem radu u Zvjezdarnici Višnjan, po otkrićima velikog broja malih planeta i dvaju kometa te po razvoju programa rada s darovitom djecom i mladima u Istri i Hrvatskoj.[1][2] Osnovnu školu završio je u Višnjanu, gimnaziju u Puli, a Pedagoški fakultet u Rijeci.[1][3] U domaćim i stranim izvorima opisuje se kao jedan od vodećih hrvatskih astronoma i kao jedna od najprepoznatljivijih javnih ličnosti u području popularizacije prirodnih nauka u Hrvatskoj.[1][2]

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Korlević se astronomijom počeo baviti još u mladosti, a tokom studija i rada s lokalnim astronomskim društvima u Istri usmjerio se prema opažačkoj astronomiji, konstrukciji teleskopa i radu s početnicima.[2][3] Krajem 1980-ih bio je među pokretačima organiziranijeg astronomskog rada u Višnjanu, gdje se oko lokalne zvjezdarnice postupno oblikovala sredina u kojoj su se povezivali amaterska astronomija, tehnička kultura i neformalno obrazovanje.[4]

Godine 1990. bio je jedan od voditelja Prve međunarodne ekspedicije na područje tunguske eksplozije u Sibiru, što je u kasnijim prikazima njegova rada isticano kao važna prekretnica u usmjeravanju prema istraživanju malih tijela Sunčevog sistema, meteoroida i mogućih udara svemirskih tijela u Zemlju.[2][5]

Zvjezdarnica Višnjan

[uredi | uredi izvor]
Opservatorija Tićan

Korlević je najtješnje povezan sa Zvjezdarnicom Višnjan, koja je od lokalne edukativne inicijative prerasla u međunarodno prepoznatljivo središte za opažanja asteroida, kometa i drugih objekata bliskih Zemlji.[2][6] Članak u časopisu Physics Today opisao je višnjansku zvjezdarnicu kao jednu od najuspješnijih operacija za praćenje asteroida na Zemlji i istakao da je Korlević bio u središtu tog razvoja.[2] Službena stranica zvjezdarnice navodi da je ustanova među vodećim svjetskim opservatorijama po prikupljanju mjerenja objekata bliskih Zemlji za potrebe potvrde i određivanja njihovih putanja, te da je raniji teleskop od 40 cm omogućio otkriće približno 1400 malih planeta prije preseljenja glavnog posmatračkog rada na lokaciju Tićan zbog svjetlosnog onečišćenja.[6]

U prikazima razvoja Zvjezdarnice Višnjan često se ističe improvizacijski i pionirski karakter rada tokom 1990-ih. Nakon oštećenja i gubitaka opreme u vrijeme rata u Hrvatskoj, Korlević i njegovi saradnici, uz pomoć studenata i volontera, sastavili su novi reflektor i razvijali vlastita softverska rješenja za identifikaciju poznatih i novih objekata.[2] Prema Korlevićevu svjedočenju, optika višnjanskog teleskopa poslana je u Sarajevo tokom 1990-ih na prevlačenje, jer je u tadašnjoj Jugoslaviji jedino ondje, u vojnoj tvornici, bilo moguće obaviti takav zahvat. Nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini posao nije dovršen, a Korlević je 1993. preko Crvenog križa primio pismo ranjenog zapovjednika Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji je javio da bi teleskop mogao biti izgubljen. Prema istom izvoru, optiku su u međuvremenu koristile vojne jedinice u Sarajevu, dok je nakon rata vraćena u Višnjan.[7]

Otkrića malih planeta i kometa

[uredi | uredi izvor]

Korlević je povezan s otkrićem prvih asteroida i kometa iz Hrvatske, a domaći stručni i visokoškolski izvori navode da je otkrivač više od 1400 malih planeta i dvaju kometa.[3][4] Zaslužan je za otkriće 1163 malih planeta, što ga je prema tadašnjim podacima Minor Planet Centera svrstavalo među najuspješnije svjetske otkrivače malih planeta.[2] U novijim pregledima Minor Planet Centera njegov se doprinos navodi kroz vrlo visok broj pojedinačnih i zajedničkih otkrića ostvarenih ponajprije u Višnjanu.[8][9] Njegov rad nije se zadržao samo na otkrivanju novih objekata, nego je obuhvatao i njihovo naknadno praćenje, što je posebno važno za izračunavanje orbita i za širi sistem planetarne odbrane.[10] U njegovu čast nazvan je i 10201 Korado, mali planet imenovan zbog njegova doprinosa astronomiji, obrazovanju i društvenom radu.[11]

Edukacija i popularizacija nauke

[uredi | uredi izvor]

Jedan je od pokretača "Višnjanske škole astronomije", a iz daljnjeg razvoja tog modela nastali su i programi kao što su "Klub istraživača Explora", Znanstveno-edukacijski centar Višnjan i Hrvatska meteorska mreža.[3][4] Službena stranica zvjezdarnice navodi da je osnovna misija ustanove motivirati, educirati i podržati djecu, studente, nastavnike i roditelje, te da učenici i studenti u Višnjanu rade na zahtjevnim projektima zajedno s priznatim naučnicima.[6]

HRT ga je 2023. opisao ne samo kao jednog od najuspješnijih tragača za asteroidima nego i kao učitelja koji je obilježio generacije djece zainteresirane za nauku.[1] U hrvatskim medijima Korlević se često pojavljuje kao javni govornik o astronomiji, obrazovanju, umjetnoj inteligenciji, kritičkom mišljenju i budućnosti društva zasnovanog na znanju.[5][12]

Godine 2020. proglašen je Komunikatorom godine po izboru Hrvatske udruge za odnose s javnošću, uz obrazloženje da je tokom karijere velik broj djece i mladih potaknuo na bavljenje naukom i da je u javnim nastupima spajao stručnost, društvenu angažiranost i pristupačnost široj publici.[13]

Korlević je autor emisije i podcasta Explora, koja se emitira u okviru Hrvatskog radija, dok je urednik i voditelj Elvis Mileta.[14]

Ostali stručni interesi

[uredi | uredi izvor]

Pored astronomskih opažanja uključen je i u projekte povezane sa svjetlosnim onečišćenjem, meteorima i razvojem lokalne naučne infrastrukture. Zajedno sa Željkom Andreićem i Dorotejom Andreić objavio je 2011. izvorni naučni članak o svjetlosnom onečišćenju u Hrvatskoj u časopisu Građevinar, u kojem su analizirani modeli svjetlosnog onečišćenja i stanje zakonske regulative u državi.[15] Ranije je s Aleksandrom Krajnović objavio rad o razvoju astroturizma u Višnjanu.[16]

Priznanja

[uredi | uredi izvor]

Sveučilište u Zadru dodijelilo je Korleviću 2016. počasni doktorat za doprinos promicanju astronomije i nauke te za rad s darovitom djecom i popularizaciju nauke.[17] Dobitnik je i nagrade "Ivan Filipović" za područje naučnog i stručnog rada.[5] Za otkrića kometa dobio je Edgar Wilsonovu nagradu 1999. i 2000.[18] The Planetary Society navodi ga i kao dobitnika Shoemaker NEO granta, pri čemu se ističe njegov fokus na potvrđivanje novootkrivenih objekata bliskih Zemlji i astrometrijska mjerenja važna za određivanje njihovih orbita.[10]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Andreić, Željko; Korlević, Korado; Andreić, Doroteja (2011). "Svjetlosno onečišćenje u Republici Hrvatskoj". Građevinar (jezik: hrvatski). 63 (8): 757–764.
  • Korlević, Korado; Krajnović, Aleksandra (1999). "Razvoj astroturizma u Višnjanu". Tourism and Hospitality Management (jezik: hrvatski). 5 (1–2): 85–96. doi:10.20867/thm.5.1-2.6.
  • Simičević, Vedrana (25. 2. 2020). "The asteroid hunter who put Croatian astronomy on the map". Physics Today (jezik: engleski). doi:10.1063/PT.6.4.20200225a.
  • "Svjetski priznati astronom Korado Korlević slavi 65. rođendan". HRT (jezik: hrvatski). 19. 9. 2023.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 4 "Svjetski priznati astronom Korado Korlević slavi 65. rođendan". HRT (jezik: hrvatski). 19. 9. 2023. Pristupljeno 22. 4. 2026.
  2. 1 2 3 4 5 6 7 8 Simičević, Vedrana (25. 2. 2020). "The asteroid hunter who put Croatian astronomy on the map". Physics Today (jezik: engleski). doi:10.1063/PT.6.4.20200225a. Pristupljeno 22. 4. 2026.
  3. 1 2 3 4 "Korado Korlević: Hrvatski astronom iz Višnjana u Istri" (PDF). Univerzitet u Rijeci (jezik: hrvatski). Pristupljeno 22. 4. 2026.
  4. 1 2 3 "Poziv na predavanje K. Korlevića "Mala tijela Sunčeva sustava - naš sljedeći korak u svemir" 19. ožujka 2015". FERIT (jezik: hrvatski). 14. 3. 2015. Pristupljeno 22. 4. 2026.
  5. 1 2 3 "Korado Korlević: Cilj je da svi budu mladi!". MojaRijeka.hr (jezik: hrvatski). 22. 4. 2024. Pristupljeno 22. 4. 2026.
  6. 1 2 3 "Višnjan Observatory". Višnjan Observatory (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 4. 2026.
  7. ↑ Rowlands, Marc (29. 3. 2019). "Korado Korlević: Searching for stars". Time Out Croatia (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 4. 2026.
  8. ↑ "CometEls.txt". Minor Planet Center (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 4. 2026.
  9. ↑ "MPC Index". Minor Planet Center (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 4. 2026.
  10. 1 2 "Korado Korelevic". The Planetary Society (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 4. 2026.
  11. ↑ "10201 Korado (1997 CZ26)". Minor Planet Center (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 4. 2026.
  12. ↑ "Predavanje Korada Korlevića "Umjetna inteligencija i ..."". Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (jezik: hrvatski). 12. 5. 2025. Pristupljeno 22. 4. 2026.
  13. ↑ "Korado Korlević komunikator godine po izboru HUOJ-a". N1 (jezik: hrvatski). 29. 4. 2020. Pristupljeno 22. 4. 2026.
  14. ↑ "Explora". Hrvatski radio (jezik: hrvatski). Pristupljeno 22. 4. 2026.
  15. ↑ Andreić, Željko; Korlević, Korado; Andreić, Doroteja (2011). "Svjetlosno onečišćenje u Republici Hrvatskoj". Građevinar (jezik: hrvatski). 63 (8): 757–764. Pristupljeno 22. 4. 2026.
  16. ↑ Korlević, Korado; Krajnović, Aleksandra (1999). "Razvoj astroturizma u Višnjanu". Tourism and Hospitality Management (jezik: hrvatski). 5 (1–2): 85–96. doi:10.20867/thm.5.1-2.6. Pristupljeno 22. 4. 2026.
  17. ↑ "Počasna zvanja". Sveučilište u Zadru (jezik: hrvatski). Pristupljeno 22. 4. 2026.
  18. ↑ "The Edgar Wilson Award Recipients". Central Bureau for Astronomical Telegrams (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 4. 2026.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Korado_Korlević&oldid=3895304"