Korića han

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa Vinčanske kulture

Arheološko područje Korića han nalazi se na području općine Gračanice, Bosna i Hercegovina. Proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Arheološko područje Korića han je neolitsko nalazište sa tragovima naselja iz ranog bronzanog doba, smješteno na manjem brežuljku površine 12 000 m2, na ivici doline rijeke Spreče, koja teče južno od lokaliteta na udaljenosti od oko 1 km. Lokalitet se nalazi 2 km južno od Gračanice, sa lijeve strane puta Tuzla-Gračanica-Doboj. Na središnjem dijelu omanjeg brežuljka nalazi se plato i na njemu je smješteno prahistorijsko naselje koje zauzima 12 hiljada kvadrata.

Posljednje rekognosciranje i sondažno iskopavanje rađeno je 1971. godine kada su otkriveni tragovi ognjišta i brojan keramički materijal, a posljednja arheološka istraživanja rađena su u periodu od 1972. do 1975. godine.

Lokalitet se djelimično nalazi na privatnim posjedima, pa je izložen stalnoj devastaciji zbog izgradnje kuća.

Historija[uredi | uredi izvor]

Naselje je bilo dugotrajno. Datovano je u period od V do druge polovine III milenija (5000-2500. godine) stare ere. Na osnovu tipologije keramike na naselju se izdvajaju dva perioda i 4 sloja faze izgradnje objekata ukupne debljine 4,5 m, što je potvrda dugotrajnosti života u naselju.

Doba neolita[uredi | uredi izvor]

Neolit obuhvata vremenski okvir od VI do početka III milenijuma.

U doba mlađeg, a djelimično i srednjeg neolita, središte vinčanske kulture bilo je na srednjem Balkanu. Periferni dijelovi te kulture zahvatali su i područje sjeveroistočne i istočne Bosne, na području između Drine i Bosne. To potvrđuju nalazišta: Gornja Tuzla, Lug i Korića han. Na navedenim lokalitetima, Vinčanska kultura predstavljena je svojom perifernom, dosta osiromašenom varijantom. U poređenju s klasičnom i ostalim varijantama, istočnobosanska se odlikuje znatno skromnijim sadržajem.[2]

Prva dva sloja pripadaju srednjem i mlađem neolitu, tj. perifernoj, osiromašenoj varijanti vinčanske kulture.[3] Blizina većih ili manjih tokova vode jedan je od važnih faktora pri izboru mjesta nastanjivanja nosilaca vinčankse kulture. Najčešće su naselja podignuta na brežuljcima, lingulama ili na riječnim terasama. Materijal od nastambi bio je jako razmrvljen, ali se moglo konstatovati da su nastambe imale drvenu armaturu, zidove premazane lijepom, kućna ognjišta i da su bile popođene.

Bronzano doba[uredi | uredi izvor]

U rano bronzano doba dolina Spreče pripada takozvanoj sjeverobosanskoj zoni. Na platou je istražena nastamba pravougaone osnove, sa zidovima od pletera oblijepljenih lijepom, kao i pod. Uz ognjište je nađen i kameni žrvanj. Nađene su posude sa obodom izvijenim na van i cilindričnim vratom i sudovi sa trakastim drškama koje polaze od oboda ili neposredno ispod njega. Posuđe je ukrašeno plastičnim trakama i ornamentima u vidu otisaka i kanelura. Ovaj period je u sjevernoj Bosni nedovoljno poznat, ali sve ukazuje na prirodnu povezanost sa Podunavljem. U rano bronzano doba naselja se u ovom regionu podižu na istim mjestima kao i neolitska, ravničarska, otvorena naselja. Za sve vrijeme naseljenosti lokaliteta Korića han, osnovne privredne grane stanovnika su zemljoradnja i stočarstvo. Male zajednice su dosta pokretne i bez čvrsto određenih teritorija.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arheološko područje Korića han". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2017.
  2. ^ "Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić - KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE". Veselin Masleša, Sarajevo, 1966. Pristupljeno 9. 2. 2019.
  3. ^ "Alojz Benac, Sarajevo 1964 –STUDIJE O KAMENOM I BAKARNOM DOBU SJEVEROZAPADNOG BALKANA". Pristupljeno 9. 2. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]