Idi na sadržaj

Korisnik:AnToni/Rezultati popisa 2013 u BiH po općinama

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Po popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. u Bosni i Hercegovini, koji je proveden od 1. do 15. oktobra 2013, u Bihaću je živjelo ukupno 56.261 stanovnika, što predstavlja 1,59% od ukupnog broja stanovnika Bosne i Hercegovine, 2,54% od ukupnog broja stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine i 20,59% od ukupnog broja stanovnika Unsko-sanskog kantona.[1]

Rezultati popisa

[uredi | uredi izvor]

Starosna piramida

[uredi | uredi izvor]

Od ukupnog broja stanovnika u Bihaću bilo je 27.041 (48,06%) muškaraca i 29.220 (51,94%) žena, što predstavlja omjer muškaraca i žena 925:1000. Prosječna starost stanovništva bila je 38,27 godina, muškaraca 36,97 godina, a žena 39,47 godina. Udio osoba starijih od 18 godina je cc% (cc), kod muškaraca cc% (cc), a kod žena cc% (cc).[1]

Bračno stanje

[uredi | uredi izvor]

Od ukupnog broja stanovnika Bihaća, podatke o bračnom stanju, analizirano je ukupno 5.555 stanovnika što predstavlja 55,55% procenata od ukupnog broja stanovnika.

Bračno stanje[1][a]
UkupnoNikad
oženjen/udata
Oženjen/udataRazveden(a)Obudovljen(a)
%[b]Broj%Broj%Broj%Broj%
Ukupno1090%51%51%51%51%
Muškarci590%51%51%51%51%
Žene590%51%51%51%51%

Fertilitet

[uredi | uredi izvor]

Broj osoba ženskog spola, analiziran u ovoj rubrici u Bihaću iznosio je 5.555 odnosno 55,55% od ukupnog broja žena.

Broj živorođene djece[1][c]
UkupnoNije rađala1 dijete2 djece3 djece4 djece5 i više djece
%[d]Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%
1.00076%555

Domaćinstva po broju članova

[uredi | uredi izvor]

U Bihaću je popisano ukupno 18.294 domaćinstava, a prosječan broj članova domaćinstva bio je 3,07.

Domaćinstva po broju članova[1][e]
Ukupno12345678 i više
Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%
5555

Obrazovanost

[uredi | uredi izvor]

Pismenost

[uredi | uredi izvor]

Od ukupnog broja stanovnika Bihaća, nepismenim se smatra 111 muškaraca i 110 žena što predstavlja 1,11% od ukupnog broja muškaraca i 1,10% žena od ukupnog broja.

Broj nepismenih[1][f]
UkupnoNepismeniBez odgovora
Broj%[g]Broj%Broj%
Muškarci10055555
Žene10055555

Obrazovanost po stepenu

[uredi | uredi izvor]
Obrazovanost po stepenu[1][h]
UkupnoBez ikakvog obrazovanjaNepotpuno osnovno obrazovanjeOsnovna školaSrednja školaSpecijalizacija poslije srednje školeViša škola i prvi stepen fakultetaVisoka škola, akademija, univerzitet
Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%
Muškarci10055555555555555
Žene10055555555555555

Kompjuterski pismeno stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Kompjuterska pismenost[1][i]
UkupnoKompjuterski
pismena lica
Lica koja djelimično
poznaju rad na računaru
Kompjuterski
nepismena lica
Bez odgovora
Broj%Broj%Broj%Broj%
Muškarci1005555555
Žene10055555555

Radna sposobnost

[uredi | uredi izvor]
Radna sposobnost[1][j]
Radno sposobno stanovništvoRadna snaga[k]Ekonomski neaktivni[l]
UkupnoZaposleniNezaposleniUkupnoUčenici i
studenti
PenzioneriNesposoban za
rad
Ostali
UkupnoRadili
ranije
Bez radnog
iskustva
Broj%Broj%Broj%
Ukupno200551%51%5551%5555
Muškarci100551%51%5551%5555
Žene100551%51%5551%5555

Osobe sa poteškoćama

[uredi | uredi izvor]

Od ukupnog broja popisanog stanovništva u Bihaću je 4.952 osoba (8,80%) sa nekim od u tabeli navedenih poteškoća.

Osobe sa poteškoćama[1][m]
Ukupno sa poteškoćamaVid, iako nosi naočaleSluh, iako koristi slušni apratHod ili penjanje uz stepenicePamćenje ili koncentracijaOdijevanje i održavanje lične higijeneKomunikacijaSa više poteškoća
Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%
Muškarci10055555555555555
Žene10055555555555555

Nacionalna pripadnost

[uredi | uredi izvor]
Nacionalna pripadnost[1][n]
NarodBroj
stanovnika
%
Bošnjaci
Hrvati
Srbi
Ne izjašnjavaju se[o]
Ostali[p]
Nepoznato[q]

Maternji jezik

[uredi | uredi izvor]
Maternji jezik[1][r]
NarodBroj
stanovnika
%
Bosanski jezik
Hrvatski jezik
Srpski jezik
Ostali[p]
Nepoznato[q]

Vjeroispovijest

[uredi | uredi izvor]
Vjeroispovjest[1][s]
NarodBroj
stanovnika
%
Agnostici
Ateisti
Islamska
Katolička
Pravoslavna
Ne izjašnjavaju se[o]
Ostali[p]
Nepoznato[q]

Stambene zgrade

[uredi | uredi izvor]

Ukupan broj stambenih zgrada u Bihaću bio je 18.418.[1]

Broj stanova po zgradama

[uredi | uredi izvor]
Stambene zgrade po broju stanova[1][t][u]
Ukupno123456-1011-2021-3031-5050 i više
Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%Broj%
5555

Broj stanova i površina

[uredi | uredi izvor]

Ukupan broj popisanih stanova bio je 25.491 sa ukupnom površinom od 2.274.508 m2.

Broj i površina stanova prema osnovu korištenja[1]
UkupnoSamo za stanovanje[v]Za stanovanje i obavljanje djelatnosti[w]Samo za obavljanje djelatnosti[x]Za odmor i rekreaciju[y]U vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi[z]Kao drugi stan i koji se nalazi u istom objektu[aa]od strane privremeno prisutnog lica[ab]Prazan[ac]
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
5555

Stanovi prema broju soba

[uredi | uredi izvor]

Ukupan broj popisanih stanova bio je 25.491 sa ukupnom površinom od 2.274.508 m2.

Broj i površina stanova prema osnovu korištenja[1][ad][ae]
Ukupno1-sobni2-sobni3-sobni4-sobni5-sobni6-sobni7-sobni8 i višesobni
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojBrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
BrojPovršina
(m2)
5555

Poljoprivredna domaćinstva

[uredi | uredi izvor]
55

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. Podaci o stanovništvu prema zakonskom bračnom statusu su prikupljeni na osnovu izjave osoba o njihovom formalno-pravnom bračnom statusu. Prema formalno-pravnom kriteriju, stanovništvo staro 15 i više godina je razvrstano prema bračnom statusu u četiri kategorije.[1]
  2. Procentualni udio od ukupnog broja stanovništva.
  3. Na pitanje "Ukupan broj živorođene djece" odgovor su davale samo osobe ženskog spola stare 15 i više godina, bez obzira na njihov bračni status. Prikupljeni su i podaci o mjesecu i godini rođenja prvog, drugog i najmlađeg djeteta.[1]
  4. Procentualni udio od ukupnog broja žena.
  5. Domaćinstvom se smatra svaka porodična ili druga zajednica osoba (višečlano domaćinstvo), tj. grupa od dvije ili više osoba koje zajedno zauzimaju cijelu stambenu jedinicu ili njen dio i osiguravaju sebi hranu, a moguće i ostale potrepštine za život. Domaćinstvom se smatra i svaka osoba koja živi sama ("samačko domaćinstvo"), tj. osoba koja živi sama u posebnoj stambenoj jedinici ili koja zauzima, kao stanar, posebnu sobu (ili sobe) u nekoj stambenoj jedinici, ali ni s jednim stanarom te stambene jedinice zajednički ne čini dio višečlanog domaćinstva.[1]
  6. Podaci o pismenosti prikupljani su za lica starosti 10 i više godina koja su bez ikakvog obrazovanja ili sa nepotpunim osnovnim obrazovanjem. Pismenom se smatra osoba koja može s razumijevanjem pročitati i napisati izjavu o svom svakidašnjem životu, u suprotnom osoba je nepismena.[1]
  7. Procentualni udio od ukupnog broja stanovnika.
  8. Podaci o najvišoj završenoj školi su prikupljani za lica starosti 15 i više godina. Pod najvišom završenom školom se podrazumijeva vrsta škole čijim je završavanjem osoba stekla najviši nivo obrazovanja i diplomu ili svjedočanstvo o završenoj školi. Nije se pravila razlika da li je škola završena u redovnoj školi ili u školi koja zamjenjuje redovnu (npr. škole za obrazovanje odraslih), odnosno da li je završena polaganjem ispita u redovnoj školi ili završavanjem nekog kursa za skraćeno školovanje (npr. kurs za skraćeno završavanje osnovne škole itd.) u sklopu redovne škole. Kursevi čijim se završetkom nije steklo svjedočanstvo redovne škole (npr. kurs za daktilografe, knjigovođe, frizere i sl.), se nisu uzimali u obzir kao odgovori na ovo pitanje, nego se davao odgovor o prethodno završenoj školi iz formalnog sistema obrazovanja. Ukoliko se osoba školovala u inostranstvu, kao odgovor je trebalo navesti odgovarajuću školu u zemlji.[1]
  9. Podaci o kompjuterskoj pismenosti su prikupljani za lica starosti 10 i više godina. Lica su se mogla izjasniti da znaju obavljati jednu ili više aktivnosti na računaru (obrada teksta, izrada tabela, korištenje e-maila i korištenje interneta) ili se izjasniti da ne znaju obavljati nijednu od ponuđenih aktivnosti. Kompjuterska pismenost se definira kao sposobnost lica da obradi tekst, izradi tabele, koristi e-mail i internet. Djelimično kompjuterski pismenom osobom se smatra osoba koja zna obavljati bar jednu od navedenih aktivnosti. Osoba koja ne zna obavljati nijednu od navedenih aktivnosti smatra se kompjuterski nepismenom.[1]
  10. Radno sposobno stanovništvo čini stanovništvo u radno sposobnoj dobi 15 i više godina (uobičajeno je to stanovništvo 15−64 godina starosti).[1]
  11. Ekonomski aktivno stanovništvo (radnu snagu) čine sve osobe sa zaposlenjem (zaposleni) i osobe bez zaposlenja (nezaposleni).[1]
  12. Ekonomski neaktivno stanovništvo (neaktivne osobe) su osobe koje su bez zaposlenja i sa ili bez aktivnog traženja zaposlenja, koje nisu bile raspoložive za rad u periodu od 1. do 15. oktobra 2013. godine. Prema statusu u neaktivnosti neaktivne osobe mogu biti učenici i studenti starosti 15 i više godina, penzioneri, osobe koje obavljaju kućne poslove (domaćica), osobe nesposobne za rad i ostale ekonomski neaktivne osobe. Ekonomski neaktivne osobe predstavljaju razliku između stanovništva starosti 15 i više godina i ekonomski aktivnog stanovništva.[1]
  13. Pitanja o poteškoćama prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti kod kuće, na poslu ili u školi uključena su u sadržaj Popisa 2013. godine s ciljem da se prikupe osnovni podaci o osobama s invaliditetom. Ovo pitanje se postavljalo svim članovima domaćinstva i za jednu osobu mogao je biti obilježen jedan ili više odgovora.[1]
  14. Analiza podataka vršena je samo za tri naroda: Bošnjake, Hrvate i Srbe, dok su svi ostali popisani stanovnici svrstani u jednu od tri ostale grupe.
  15. 1 2 Članom 12. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine je definirano da osobe nisu obavezne da se izjašnjavaju o etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i vjeroispovijesti. U skladu s tim su imale mogućnost da se ne izjasne o ovim pitanjima (modalitet odgovora "Ne izjašnjava se").
  16. 1 2 3 Odgovor na pitanja o etničkom/nacionalnom izjašnjavanju, izjašnjavanju o vjeroispovijesti i maternjem jeziku nije mogao ostati prazan i, ako popisivač nije mogao dobiti odgovor, bio je dužan upisati "Nepoznato". Pod kategorijom "Nepoznato" su obuhvaćene i osobe koje su smještene u bolnicama za trajni smještaj bolesnika, a za koje je podatke dala pravna osoba ili staratelj, zatim osobe mlađe od 15 godina koje su popisane u kolektivnim stanovima, osobe bez upisanog odgovora i osobe kod kojih je na popisnom obrascu označen i neki od ponuđenih modaliteta i upisan tekstualni odgovor koji je različit od označenog odgovora na obrascu.
  17. 1 2 3 Sve osobe kod kojih je upisan neki drugi odgovor koji ne odgovara modalitetima s obrasca i koji nije odgovor "Nepoznato", u ovoj publikaciji su predstavljene kategorijom "Ostali".
  18. Analiza podataka vršena je samo za tri maternja jezika: bosanski, hrvatski i srpski jezik, dok su svi ostali popisani stanovnici svrstani u jednu od dvije ostale grupe.
  19. Analiza podataka vršena je samo za tri religije: islamsku, katoličku i pravoslavnu, te dva pogleda na religizno vjerovanje agnosticizam i ateizam za dok su svi ostali popisani stanovnici svrstani u jednu od tri ostale grupe.
  20. Zgrade su trajni objekti koji imaju krov i vanjske zidove, izgrađene kao samostalne upotrebne cjeline, koje pružaju zaštitu od vremenskih i drugih vanjskih utjecaja, a namijenjene su za stanovanje, obavljanje neke djelatnosti ili za smještaj i čuvanje životinja, robe i opreme za različite proizvodne i uslužne djelatnosti.[1]
  21. Stan je građevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, koja se sastoji od jedne ili od više soba (od 4 ili više m2), s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, ostava, predsoblje, kupatilo, toalet/WC i sl.), ili bez pomoćnih prostorija i može imati jedan ili više posebnih ulaza.[1]
  22. Samo za stanovanje je nastanjen stan koji se preko cijele godine koristi za stanovanje jednog ili više domaćinstava, bez obzira po kojoj osnovi domaćinstvo koristi stan.[1]
  23. Za stanovanje i obavljanje djelatnosti je nastanjen stan koji odgovara definiciji stana, a u dijelu stana u kojem stanuje jedno ili više domaćinstava, obavlja se i neka djelatnost (npr. krojačka, frizerska ili obućarska djelatnost, izdavanje sobe turistima, advokatska kancelarija, atelje, zubna ordinacija, predstavništvo neke firme i sl.)[1]
  24. Samo za obavljanje djelatnosti je stan koji nije građevinski prepravljen (adaptiran) u poslovne prostorije i u kojem niko ne stanuje, već se u potpunosti koristi za obavljanje neke djelatnosti.
  25. Za odmor i rekreaciju je privremeno nastanjen nstan koji u svemu odgovara definiciji stana, a koristi se povremeno ili nekoliko mjeseci u godini isključivo za odmor i rekreaciju.
  26. Za korištenje u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi je privremeno nastanjen, a koji u svemu odgovara definiciji stana i koristi se samo u vrijeme poljoprivrednih radova (čobanska i vinogradarska kuća i sl.)
  27. Drugi stan koji domaćinstvo koristi i koji se nalazi u istom objektu je privremeno nastanjen, a koji koristi domaćinstvo na istoj adresi.)
  28. Stan koji se koristi od strane privremeno prisutnog lica je privremeni stan, tj. za lica koja su u mjestu Popisa privremeno prisutne (studenti, radnici i sl.)
  29. U ovu kategoriju su uključeni i svi stanovi za koje npopisivač nije pronašao domaćinstvo na datoj adresi nakon tri obilaska, a od komšija je saznao da neko zaista živi u tom stanu. Korištenje stana u svim slučajevima je tretirano kao da je riječ o praznom stanu. Prazan stan je nenastanjen (prazan) zbog toga što je: nov i još neuseljen (iako je dopušteno useljavanje); ispražnjen radi preseljenja, adaptacije, popravke i sl.; stan čiji vlasnik živi u drugom stanu ili u drugom mjestu, a ovaj stan još ne koristi niti ga izdaje (npr. stan je kupljen za djecu koja tek trebaju doći u to mjesto na školovanje i sl.); napušten stan (popisuju se samo ako su građevinski ispravni ili se s relativno malim popravkama mogu osposobiti za upotrebu)
  30. Ukupna korisna površina stana je zbir površina soba, kuhinje, kupatila, toaleta/WC-a, ostave, hodnika i ostalih pomoćnih prostorija u sastavu stana, uključujući jednim dijelom površinu lođe (75% ukupne površine), pokrivenih terasa (50% ukupne površine), balkona i otvorenih terasa (25% ukupne površine). U površinu stana je uključena i površina sobe ili kuhinje koja je građevinski odvojena od glavnih prostorija stana (nalaze se u istoj zgradi/kući ili u drugoj zgradi/ kući na istoj adresi, ali imaju odvojen ulaz, a koju jedno domaćinstvo koristi preko cijele godine). U površinu stana također se uključuje površina sobe (unutar stana) koja se koristi za obavljanje poslovne djelatnosti (npr. za krojačku radionicu, advokatsku kancelariju i sl.)
  31. Soba je prostorija namijenjena stanovanju koja je od drugih prostorija u stanu odvojena stalnim zidovima, visine najmanje dva metra, ima direktnu dnevnu svjetlost, a površina poda iznosi najmanje 4 m2, odnosno široka je najmanje 2 metra, tako da se u nju može smjestiti krevet za odraslo lice. Direktnim dnevnim svjetlom se smatra svjetlo koje se dobija kroz prozor na samoj prostoriji, a dolazi s otvorenog prostora (ulice ili dvorišta), terase ili svjetlarnika. Prostorije koje ne ispunjavaju ovaj uslov kao i kuhinja i druge pomoćne prostorije nisu uračunate u broj soba, ali je njihova površina uračunata u površinu stana. Kuhinje se ne računaju u broj soba, međutim, ako stan ima samo jednu prostoriju u kojoj se spava, boravi i kuha, ta se prostorija popisuje kao soba, a ne kao kuhinja, tj. smatra se da takav stan nema kuhinje.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]