Korisnik:Munja (usurped)/Test
Nanotehnologija je manipulacija materijom na atomskom, molekularnom i supramolekularnom nivou. Najraniji, rašireni opis nanotehnologije[1][2] odnosio se na određeni tehnološki cilj precizne manipulacije atoma i molekula za izradu proizvoda na makro nivou, danas se odnosi na molekularnu nanotehnologiju. Malo općenitiji opis nanotehnologije je naknadno dao Nacionalna nanotehnološka inicijativa, koje definira nanotehnologiju kao manipulaciju materije sa najmanje jednom dimenzijom veličine od 1 do 100 nanometara. Ova definicija odražava činjenicu da su kvantnomehanički efekti važni na ovom nivou kvantne domene, tako da je definicija smijenjena sa određenog tehnološkog cilja na isražne inkluzivne tehnologije svih tipova istraživanja i tehnologija koje se bave posebnim osobinama materije koji se javljaju ispod datog praga veličine. Stoga je uobičajeno vidjeti množinu "nanotehnologije" kao i "tehnologije na nano nivou" za označavanje širokog spektra istraživanja i primjena čije je glavno svojstvo veličina. Zbog varijanti potencijalnih aplikacija (uključujući industrijske i vojne), vlade su uložile milijarde dolara na istraživanja nanotehnologija. Sve do 2012, kroz Nacionalnu nanotehnološku inicijativu, SAD su uložile 3,7 milijardi dolara, Evropska unija 1,2 milijarde i Japan 750 miliona dolara.[3]
Nanotehnologija prema definiciji po veličini je prirodno veoma široka, uključujući razna polja nauke poput nauke o površini, organske hemije, molekularne biologije, poluporovodničke fizike, mikroproizvodnje, itd.[4] Povezano istraživanje i primjene su jednako različite, rangirajući od ekstezija konvencionalne fizike uređaja do potpuno novih pristupa zasnovanih na molekularnom samookupljanju, od razvoja novih materijala sa dimenzijama na nano nivou do direktne kontrole materije na atomskom nivou.
Naučnici trenutno diskutuju o budućim utjecajima nanotehnologije. Nanotehnologija može biti u mogućnosti kreirati više novih materijala i uređaja sa širokim spektrom aplikacija, kao što je nanomedicina, nanoelektronika, proizvodnje bioenergetskih materijala i korisničkih proizvoda. U drugu ruku, nanotehnologija dovodi mnoge zajedničke probleme kao i svaka nova tehnologija, uključujući zabrinutost oko toksičnosti i okolinskog utjecaja nanomaterijala,[5] i njihovih potencijalnih efekata na globalnu ekonomiju, kao i špekulaciju oko raznih scenarija Sudnjeg dana. Ove zabrinutosti su dovele do debate među grupama zagovaranja i vladama o tome da li je dodijeljen poseban propis za nanotehnologije.
Korijeni[uredi | uredi izvor]
Koncepti koji su započeli nanotehnologiju su prvi put opisivani 1959. godine od strane renomiranog fizičara Richarda Feynmana u njegovom govoru There's Plenty of Room at the Bottom, u kojem je opisao mogućnosti sinteze direktnom manipulacijom atoma. Pojam "nano-tehnologija" je prvi put koristio Norio Taniguchi 1974. godine, mada nije bio naširoko poznat.
Inspirisan Feynmanovim konceptima, K. Eric Drexler je koristio termin "nanotehnologija" u njegovoj knjizi iz 1986. godine Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology, čime je predložio ideju nano "asemblera" koji bi bio u mogućnosti sagraditi kopiju sebe i druge stvari proizvoljne složenosti pomoću atomske kontrole. Također 1986. godine, Drexler je suosnovao The Foresight Institute (sa kojim više nije povezan) da pomogne povećati javnu svijest i razumijevanje nanotehnoloških koncepata i implikacija.
Tako, pojava nanotehnologije kao polja u 1980tim dogodila se kroz usklađivanje Drexlerovih teoretskih i javnih radova, koji su razvili i popularizirali konceptualni okvir za nanotehnologiju, i eksperimentalni napredak visoke vidljivosti koji je doveo dodatnu široku pažnju na prospekte atomske kontrole materije. U 1980tim, dva veća otkrića zaiskrili su rast nanotehnologije u modernom dobu.
Prvo, otkriće skenirajući tunelski mikroskop u 1981. godini koji je omogućio vizualizaciju bez presedana pojedinih atoma i veza, i uspješno je iskorišten za manipulaciju zasebnih atoma 1989. godine. Razvojnici mikroskopa Gerd Binnig i Heinrich Rohrer na IBM Zurich Research Laboratoryju dobili su Nobelovu nagradu u fizici 1986. godine.[6][7] Binnig, Quate i Gerber su također izumili analogni mikroskop atomske sile te godine.
Drugo, Fulerene su otkrili 1985. Harry Kroto, Richard Smalley, i Robert Curl, koji su zajedno osvojili 1996. godine Nobelovu nagradu za hemiju.[8][9] C60 nije sprva opisivan kao nanotehnologija; pojam je korišten u vezi sa naknadnim radom sa povezanim grafenskim cijevima (zvanim ugljična nanocijev i ponekad zvane Buckyjeve cijevi) što je sugestiralo potencijalne primjene za nanoelektroniku i uređaje.
U ranim 2000tim, polje je dobilo povećanu naučnu, političku i komercijalnu pažnju koja je vodila na kontroverze i napredak. Kontroverze su se pojavile u vezi s definicijama i potencijalnim implikacijama nanotehnologija, na primjeru izvještaja "Royal Society"-ja u vezi s nanotehnologijom.[10] Izazovi su porasli u vezi s izvodljivosti aplikacija koje su predviđali zagovornici molekularne nanotehnologije, što je kulminiralo javnom raspravom između Drexlera i Smalleya 2001. i 2003. godine.[11]
U međuvremenu, komercijalizacija proizvoda zasnovana na napretku na nano nivou počela se pojavljivati. Ovi proizvodi su ograničeni na rasute aplikacije nanomaterijala i ne uključuju atomsku kontrolu materije. Neki primjeri uključuju Srebrnu Nano platformu za korištenje srebrne nanočestice kao antibakterijskog agensa, providne kreme za sunčanje zasnovane na nanočesticama, ojačavanje karbonskim vlaknima korištenjem nanočestica silicij-dioksida, i karbonskih nanocijevi za tekstile otporne na mrlje.[12][13]
Vlade su napravile potez za promociju istraživačkog fonda u nanotehnoloiju, kao što je to u SAD sa Nacionalnom nanotehnološkom inicijativom, koja je formalizirala definiciju nanotehnologije na bazi veličine i usporstavila fond za istraživanje nano nivoa, i u Evropi preko evropskih Okvirnih programa za istraživanje i tehnološki razvoj.
Do sredine 2000tih novija i ozbiljna naučna pažnja počela je cvjetati. Projekti su se pojavili za proizvodnju nanotehnološke mape puta[14][15] koja centrira na atomski preciznim manipulacijama materije i razgovara o postojećim i planiranim mogućnostima, ciljevima i aplikacijama.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Drexler, K. Eric (1986). Engines of Creation: The Coming Era of Nanotechnology. Doubleday. ISBN 0-385-19973-2.
- ^ Drexler, K. Eric (1992). Nanosystems: Molecular Machinery, Manufacturing, and Computation. New York: John Wiley & Sons. ISBN 0-471-57547-X.
- ^ Apply nanotech to up industrial, agri output, The Daily Star (Bangladesh), 17 April 2012.
- ^ Saini, Rajiv; Saini, Santosh; Sharma, Sugandha (2010). "Nanotechnology: The Future Medicine". Journal of Cutaneous and Aesthetic Surgery. 3 (1): 32–33. doi:10.4103/0974-2077.63301. PMC 2890134. PMID 20606992.
- ^ Buzea, C.; Pacheco, I. I.; Robbie, K. (2007).
- ^ Binnig, G.; Rohrer, H. (1986). "Scanning tunneling microscopy". IBM Journal of Research and Development. 30 (4): 355–69.
- ^ "Press Release: the 1986 Nobel Prize in Physics". Nobelprize.org. 15. 10. 1986. Pristupljeno 12. 5. 2011. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Kroto, H. W.; Heath, J. R.; O'Brien, S. C.; Curl, R. F.; Smalley, R. E. (1985). "C60: Buckminsterfullerene". Nature. 318 (6042): 162–163. Bibcode:1985Natur.318..162K. doi:10.1038/318162a0.
- ^ Adams, W. W.; Baughman, R. H. (2005). "RETROSPECTIVE: Richard E. Smalley (1943-2005)". Science. 310 (5756): 1916. doi:10.1126/science.1122120. PMID 16373566.
- ^ "Nanoscience and nanotechnologies: opportunities and uncertainties". Royal Society and Royal Academy of Engineering. juli 2004. Pristupljeno 13. 5. 2011. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Nanotechnology: Drexler and Smalley make the case for and against 'molecular assemblers'". Chemical & Engineering News. American Chemical Society. 81 (48): 37–42. 1. 12. 2003. doi:10.1021/cen-v081n036.p037. Pristupljeno 9. 5. 2010. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Nanotechnology Information Center: Properties, Applications, Research, and Safety Guidelines". American Elements. Pristupljeno 13. 5. 2011. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Analysis: This is the first publicly available on-line inventory of nanotechnology-based consumer products". The Project on Emerging Nanotechnologies. 2008. Pristupljeno 13. 5. 2011. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Productive Nanosystems Technology Roadmap" (PDF).
- ^ "NASA Draft Nanotechnology Roadmap" (PDF).