Korisnik:Yahadzija/Identifikacija biljaka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Identifikacija biljaka je proces utvrđivanja podudarnosti primjerka biljke sa određenim taksonom. Primjenjuje razne metode, najčešće dihotomne ili multipristupne ključeve za određivanje biljaka.[1][2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Historija botanike
George Bentham, engleski sistematičar i botaničar

Identifikacija biljaka evoluirala je stotinama godina i zavisi u velikoj mjeri od kriterijas i čiji sistem se koristi. Identifikacija podrazumijeva poređenje izvjesnost slaganja posmatranih karakteristika i zatim uvrštavanja određene biljke u poznatu taksonomske grupe, a na kraju dolazi se do vrste ili infraspecijskog imena.

U historiji botanike mnogih velikih sistema, korištenih u to vrijeme, upotrebljavani su svjetski rašireni ključevi, dok nisu zamijenjeni kako bi taksonomska znanja napredovala.

  • Genera Plantarum/Rodovi biljaka[3] je djelo koje su osmislili George Bentham (1800-1884) i Joseph Dalton Hooker (1817-1911), koji su bili britanski botaničari u Royal Botanic Gardens, Kew u drugoj polovini devetnaestog stoljeća. Oni su opisali sistem u radu od tri toma. Opisane su ukupno 202 grupe, koje su nazvali "redovi" - sada poznate kao porodice. Sistem je poznata kao vrlo praktičan, a ključeve su bili sasvim precizni.

Studije biljne taksonomije sa kompjuterskim programima počele su od ranih 1970-ih,[4] a botaničkiključevi sada koriste numeričke kompjuterske sisteme.

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Taksonomija

Ova grana botanike bavi se identifikacijom biljaka, nomenklaturom i klasifikacijom. Termin je prvi skovao francuski botaničar A. P. de Candolle (1813). Carl Linnaeus koristi termin 'sistematika' koji sada uključuje identifikaciju, nomenklaturu i filogenetsko-evolucijske odnose.[2]

Herbarij[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Herbarij

Referentne zbirke biljnih primjeraka prikupljaju u herbar i identificiraju. Većina biljnih dijelova su sušeni, pritisnuti, montirani na herbarske listove na kojima se čuvaju. Sukulenatne (sočne) i neke druge vrste biljaka se obično čuvaju u alkoholnom rastvoru. Listovi su standardne veličine 41,25 × 28,75  cm. Identifikovane biljke idealno obuhvataju sve dijelove uključujući korijenje, cvijet i plod itd. Jedan od najvećih herbarija u svijetu se čuva u Royal Botanic Gardens, Kew, u Engleskoj, a prikupio je, kako se procjenjuje, oko 7 miliona primjeraka.[5]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12 February 2014. 
  2. ^ a b Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ Isely, Duane. 1994 One hundred and one botanists Iowa State University Press.
  4. ^ Larry E. Morse (1974), "Computer-Assisted Storage and Retrieval of the Data of Taxonomy and Systematics", Taxon 23 (1): 29–43, doi:10.2307/1218086 
  5. ^ "entry for RBG Kew", Index Herbariorum, pristupljeno 21 April 2015 

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

  • Tim Jones' (2013) - "A visual identification key utilizing both gestalt and analytic approaches to identification of Carices present in North America (Plantae, Cyperaceae)" in the Biodiversity Data Journal [1]
  • John Shaffner's key (1911) in the Ohio Naturalist [2]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]