Korisnik:Yahadzija/Srčenjak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Srčenjak
(Potentila erecta)
Potentilla erecta - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-248.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Angiosperme
Red Rosales
Porodica Rosaceae
Rod Potentilla
Vrsta P. erecta
Dvojno ime
Potentilla erecta
Uspenski ex Ledeb.

Srčenjak (lat. Potentilla erecta) – sinonimi Tormentilla erecta, Potentilla laeta, Potentilla tormentilla – (obični) srčenjak[1]je zeljasta višegodišnja biljka iz porodice ruža (Rosaceae).[2][3]

Opis[uredi | uredi izvor]

Potentilla erecta je niska busenasta biljka sa vitkim, uspravnim stabljikama. Naraste u visinu do oko 10 - 30 cm, sa neožiljenim izdankom. Raste divlje u, Evropi (pretežno u Skandinaviji) i Zapadnog Aziji,[4] pretežno na kiselim tlima i na raznim staništima, kao što su planinska, stepska, livadska, na pješčanim tlima i dinama.[5] Ovapotentila cvjeta od maja do augusta/septemra, što uvek+liko zavisi od nadmorske visine. Ima žute široke cvjetove, prečnika oko 7–11 mm, koji se javljaju na vrhu duge cvjetne drške. Imaju po četiri gotovo uvijek urezane latice, svaka dužine između 3 i 6  mm. Četiri latice su prilično neuobičajene u porodici ruža. Nešto su duže od čašice. Imaju 20-25 prašnika.


Radikalni listovi imaju duge peteljke, a na cvjetnoj stabljici su obično kitnjasti ili sa kratkim drškama. Listovi su sjajni i naizmjenični, trodijelni, koji se sastoje od tri jajolika lističa letaka sa nazubljenim rubovima. Upareni sporedni listići su listoliki i palmasto režnjeviti. Srčanik proizvodi 2–8 suhih, nejestivih plodova.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Potentilla erecta je gotovo sveprisutna (ubikvistička) vrsta širom Evrope, uključujući i Bosnu i Hercvegovinu.[6] Vrlo česta je u travnjacima, vrištinama, prijelaznim područjima i planinama i močvarama, uključujući puteve i pašnjake, uglavnom na kiselim tlima[5] ali izbjegava krečnjake.[7]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Rizomoliki korijen je debeo. Neprikladan je za is zbog ekstremne gorčine i niske vrijednosti kalorija. Može se koristiti kao povrće i spravljanje rastvora za bojenje koža u crveno. Ove biljke se posebno koriste u biljnoj medicini kao opore zbog visokog sadržaja tanina sadržaj, koji je neuobičajeno visok za zeljaste biljke. Ovo je povezano sa upotrebom kao crvene boju, koja je zbog strukturno slična flobafenu.[8] Flobafeni mogu se ekstrahirati iz korijena obične potentile, a boja je poznata kao known as tormentilska crvena, uz upotrebu triterpenskog alkohol tormentola. Bilka ima izuzetno nisku toksičnost, koju su proučavali Sergeja Shushunov i njegov tim.[9] Korijeni su glavni sastojak je gorkom likeru u Bavarskoj i na području Schwarzwalda, pod nazivom Blut Wurz (krvavi korijen).[10]

Rizom Potentilla erecta

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [http://www.thefreedictionary.com/Septfoil Septfol
  2. ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12 February 2014. 
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  4. ^ [1]
  5. ^ a b Stace, C.A. (2010). New flora of the British Isles, 3rd edition. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press. str. 256. ISBN 9780521707725. 
  6. ^ [2] and is listed as a species of least concern <ref name=<Cheffings>Cheffings, C.; Farrell, L. (2005). "The Vascular plant red data list for Great Britain". str. 82. 
  7. ^ Rose, F. (2006). The Wild Flower Key. London: Penguin. str. 258–259. ISBN 978-0723251750. 
  8. ^ Lund, K. and Rimpler, H. (1985) Deutsche Apotheke Zeitung 125 (3), 105.
  9. ^ Shushunov S, Balashov L; Kravtsova A; Krasnogorsky I; Latté KP; Vasiliev A (October 2009). "Determination of acute toxicity of the aqueous extract of Potentilla erecta (Tormentil) rhizomes in rats and mice". J Med Food (Journal of Medical Food) 12 (5): 1173–6. PMID 19857087. doi:10.1089/jmf.2008.0281. 
  10. ^ "Blutwurz". Bayerisches Staatsministerium für Ernährung, Landwirtschaft und Forsten. Pristupljeno June 4, 2011. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]