Idi na sadržaj

Koruški krapi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Krapi s nazubljenim rubom
Koruški krapi s zaprženom rezanom slaninom

Koruški krapi (njemački: Kärntner Nudel, slovenski: koroški krapi) je tanko razvaljano tijesto za, koje se oblikuje u tašnice veličine šake i puni raznim sastojcima, najčešće u austrijskoj pokrajini Koruškoj, registrirane su u austrijskom Registru tradicionalne hrane.[1]

Varijante[uredi | uredi izvor]

Koruški krapi prave su s raznim nadjevima, od slanih do slatkih, počevši od nadjevom od skute ili mladog sira (Kasnudel) i kockica kruha, začinjenog metvicom i/ili pravom krasuljicom (latinski: Anthriscus cerefolium), mesom, s nadjevom od krompira i s nadjevom od vrganja do slatkih krapa s jabukama (s nadjev od jabuka i cimeta) ili s sušenim kruškama sa skutom.[2] Metvica koja se koristi za klasični nadjev je Mentha gentilis (smeđa metvica), hibrid Mentha arvensis i Mentha spicata, koje se praktički nalazi samo kao kultivirana biljka.

Nazubljenje[uredi | uredi izvor]

Tipično obilježje ovih tradicionalnih rezanaca je "nazubljeni" rub (njemački: Krendel). Neravnim pritiskanjem rubova tijesta jednog na drugi dobijase nazubljeni obrub koji daje osnovnu značajku krapima. Pokazatelj važnosti koja se u prošlosti pridavala lijepo uvijenom rubu je izreka koja je kružila Koruškom: "A Dirndle, dås nit krendeln kån, kriegt kan Månn." (doslovce prevedeno s koruškog dijalekta njemačkog jezika: Djevojka koja ne zna nazubiti krape, neće moći naći mladića.)[3] Tradicionalna metoda pripreme smatra se napornom.

Pripremanje[uredi | uredi izvor]

Koruški krapi uglavnom su se posluživali petkom, bezmesnim danom u sedmici u katoličkoj tradiciji. Danas je koruška tjestenina raširena u domaćim kućanstvima i gastronomiji, često u obliku industrijski proizvedene smrznute hrane.

Historija[uredi | uredi izvor]

Najstariji poznati pisani zapis datira iz 1753. godine iz Spittala an der Drau, ali to ne dokazuje pretpostavku [4] da je Gornja Koruška podrijetlo koruške tjestenine. Stručnjak u Koruškom državnom arhivu to vidi kao dokaz da Gornja Koruška mora biti porijeklom koruške tjestenine. Privatni tajnik udineških vikara akvilejskog patrijarha, Paolo Santonino, izvijestio je već 1485. godine na svom prvom putovanju Gornjom Koruškom (u svojim dnevnicima putovanja) o "punjenom tijestu" ovoga kraja.

Slične tjestenine[uredi | uredi izvor]

Koruškim rezancima slični su manjim koruškim Schlickkrapfen, većinom punjeni mesom, te Schlutzkrapfen iz Tirola. Po veličini, obliku i raznolikosti nadjeva slični su poljskim pierogi ruskie ili piroškama iz Galicije ili varenikima iz Ukrajine. Slični recepti za izradu punjene tjestenine mogu se pronaći i u drugim dijelovima Evrope, ali i u Aziji, poput sjeverne Kine.

Vidi također[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Kärntner Kasnudeln, Schlick-/Schlutzkrapfen". info.bml.gv.at (jezik: njemački). Bundesministerium Land- und Forstwirtschaft, Regionen und Wasserwirtschaft. Pristupljeno 26. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ Miklau, Lia (1977). Kärntner Kochbüchl (jezik: njemački). Klagenfurt: Johannes Hey. ISBN 978-3853662021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Echte Kärntner Kasnudel". mittelkaernten.at (jezik: njemački). Pristupljeno 26. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Die Kärntner Nudel". Arhivirano s originala 14. 12. 2010. Pristupljeno 26. 2. 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]