Kosti grane stopala

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Kosti grane stopala
(Metatarsus)
(Ossa metatarsalia)
Metatarsal bones01 - superior view.png
Skelet stopala – Kosti grane su obilježene zelenom sjenom
Gray291 - Mratatarsus.png
Skelet lijevog stopala – Kosti grane su purpurne
Identifikatori
Gray's p.272
MeSH A01.378.610.250.300.480
TA A02.5.17.001
FMA 24492
Anatomska terminologija

Kosti grane stopala (lat. metatarsus , ossa metatarsalia) su grupa od pet kostiju u stopalu, koje se nalaze između kostiju korijena i zadnjeg/sredinjeg dijela stopala i članaka (falangi) u prstima. U nedostatku pojedinih imena, ove kosti su numerirane u odnosu na medijanu stranu palca: prva, druga, treća, četvrta i peta metatarzusna kost (često prikazane odgovarajućim rimskim brojevima I-V). Ovim kostima su analogne kosti grane šake (metakarpusne kosti šake). Dužine kostiju grane stopala su u silaznom redoslijedu: druga, treća, četvrta, peta i prva.[1][2][3]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Pet kostiju grane stopala su dorzalno konveksne duge kosti, sastavljene od osovine ili tijela, baze (proksimalno) i glave (distalno). Tijelo je prizmoidno, a postepeno se sužava se iz korijena stopala, što čini krajeve članaka, koji su uzdužno zakrivljeni. Tako moraju biti ispod konkavni, a malo konveksno iznad. Baza ili zadnji ekstremitet je klinasta i zglobljava se sa kostima korijena šake, a njene strane sa susjednim metatarzusnim kostima: leđne i tabanske površine su grube za pričvršćivanje ligamenata . Glave ili distalni ekstremiteti predstavljaji konveksne zglobne površine, koje su izdužena odozgo prema dolje, i natrag ispod, proširujući dalje od iznad. Njegove strane su spljoštene, a svaka depresija, okružuje kvržicu za vezanje ligamenata. Tabansko područje je sa brazdom naprijed-pozadi za vezanja fleksorste tetive, a na svakoj strani je označeno zglobnom uzvisinom, koja je kontinuirana sa terminalom zglobne površine.[4] [5][6] [7]

[8]

Zglobljavanja[uredi | uredi izvor]

Kosti desnog stopala – poleđinska površina – kosti grane stopala su žute (latinska terminologija)

Osnova svake metatarzusne kosti zglobljava se sa jednim ili više od kostiju korijena stopala na tarzometatarzusnim zglobovima i glavom jednog od članaka prvog reda na metatarzogalangnim zglobovima. Njihove baze zglobljavaju se i međusobno u međumetatarzusnim zglobovima

Mišićne veze[uredi | uredi izvor]

Mišićne veze (gledane odozgo)
Mišićne veze (gledane ispod)
Mišić Polazište/Hvatište Veza[9]
Musculus tibialis anterior Hvatište Baza Prva metatarzusna kost
Musculus peroneous tertius Hvatište Poleđinska strana baze pete metatarzusne kosti
Musculus peroneous longus Hvatište Kvrga prve metatarzusne kosti
Musculus peroneous brevis Hvatište Kvrga pete metatarzusne kosti
Musculus adductor hallucis, horizontalna glava Polazište Duboki poprečni metatarzusni ligament
Musculus flexor digiti minimi brevis Polazište Baza pete metatarzusne kosti
Musculus interossei plantarum Polazište Medijalna strana treće metatarzusne kosti, četvrte metatarzusne kosti i pete metatarzusne kosti
Musculus interossei dorsi Polazište Prva do peta metatarzusna kosti

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Povrede[uredi | uredi izvor]

Fraktura baze 5. kosti grane šake

Kosti grane stopala su često lomljeni kod fudbalera. Ovi i drugi nedavni slučajevi se pripisuje slabom dizajn modernoih kopaćki, koje slabo štite stopala. U 2010. godini neki fudbaleri počeli su testiranje novih čarapa, u koje su koji ugrađeni gumeni silikoni sa padom u odnosu na stopalo, da pruže zaštitu na vrhu stopala.[10] Smatra se da frakturni čine 16% povreda koje se odnose na bavljenje sportom, u koje su najćešće uključene metatarzusne kosti. Ovi prelomi se ponekad nazivaju marševski lomovi, na osnovu tradicijske veze sa vojnom regrutima, nakon dugih marševa. Druga i treća metatarzusna kost su fiksne, ali mogu biti slomljene, tako da su ove metatarzusne kosti uobičajena mjesta povreda. Peta kost grane stopala može biti slomljena, kada je ono u presupinirano tokom kretanja.[11] Zaštita od povrede može se postići upotrebom zaštitne obuće koja se mže koristiti sa ugrađenim ili prenosivim metatarzalnim držačima.

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th iz.). str. 246. ISBN 978-87-628-0307-7. 
  2. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319. 
  3. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  4. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  5. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  6. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  7. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. 
  8. ^ Gray's 1918, 6d. 2. The Metatarsus
  9. ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th iz.). str. 364–367. ISBN 978-87-628-0307-7. 
  10. ^ Bill, Mills (11 December 2010). "Sock boffs may have cured metatarsal woes for Rooney and Co.". www.mirrorfootball.co.uk. Pristupljeno 12 December 2010. 
  11. ^ Perron, Andrew D. (2005-11-23). "Metatarsal Stress Fracture". Pristupljeno 2007-09-13. 

Dopunska literatutra[uredi | uredi izvor]

Vanjski linksovi[uredi | uredi izvor]