Idi na sadržaj

Kotar Dugo Selo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dugo Selo, sjedište nekadašnjeg istoimenog kotara

Kotar Dugo Selo (mađ. Dugo Seloi járás, njem. Stuhlbezirk Dugo Selo) historijska je administrativno-teritorijalna jedinica (kotar) u sastavu Županije Zagreb, Kraljevina Hrvatska i Slavonija, u ugarskom dijelu dualne Austro-Ugarske monarhije. Sjedište kotara nalazilo se u Dugom Selu. Područje nekadašnjeg kotara Dugo Selo danas se, u cjelini, nalazi u sastavu Hrvatske.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Kotar Dugo Selo nalazio se u središnjem dijelu Hrvatske, istočno od Zagreba. Graničio se sa kotarevima Sveti Ivan Zelina, Zagreb, Velika Gorica i Sisak u istoj županiji Zagreb, te kotarevima Križevci i Ivanić-Grad u susjednoj županiji Bjelovar-Križevci.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1910. godine, Kotar Dugo Selo je imao 21.797 stanovnika, od čega u sjedištu kotara Dugom Selu 1.714.[1]

Kotar Dugo Selo
jezik vjera

ukupno: 21,797

  Hrvatski 21,281 (97,63%)
  Mađarski 151 (0,69%)
  Slovenski 101 (0,46%)
  Češki 72 (0,33%)
  Srpski 55 (0,25%)
  Njemački 51 (0,23%)
  Italijanski 16 (0,07%)
  Rusinski 1 (0,00%)
  ostali 69 (0,31%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

total: 21,797

  Rimokatolici 21,646 (99,30%)
  Jevreji 73 (0,33%)
  Pravoslavci 55 (0,25%)
  Luterani 14 (0,06%)
  Kalvinisti 8 (0,03%)
  Grkokatolici 1 (0,00%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Kotar Dugo Selo, bio je podijeljen na Upravne općine (skraćeno U.o.), a upravne općine su se dalje dijelile na Porezne općine (skraćeno P.o.) sa pripadajućim naseljima i dijelovima naselja, odn. zaselcima.

Upravne općine

[uredi | uredi izvor]
Kotar Dugo Selo - Upravne općine
Upravna općina Stanovništvo (1910) Pripadajuće Porezne općine
Brckovljani 1.963 Brckovljani, Hrebinec
Bregi 6.319 Bregi, Breška Greda, Breška Poljana, Lepšić, Lijevi Dubravčak, Opatinec, Prečec, Topolje, Trebovec
Dugo Selo 8.921 Andrilovec, Dugo Selo, Hrušćica, Ježevo, Leprovica, Okunšćak, Ostrna, Prozorje, Rugvica
Lupoglav 1.628 Lupoglav
Oborovo 2.966 Oborovo, Oborovski Novaki, Prečno

Porezne općine

[uredi | uredi izvor]
Kotar Dugo Selo - Porezne općine
Porezna općina Stanovništvo (1910) Pripadajuća naselja i dijelovi naselja (sa brojem stanovnika u zagradi) Napomena
Brckovljani 1.168 Brckovljani (357), Gornja Greda (123), Gračec (430), Prikraj (258)
Hrebinec 795 Hrebinec (400), Stančić (131), Štakorovec (264)
Bregi 1.403 Bregi (1.276), Zaklepica (127) Bregi se sada iskazuju pod imenom Posavski Bregi
Breška Greda 620 Breška Greda (278), Breški Šemovec (79), Kutrinec (55), Lilki (81), Zelina (127) Breška Greda se sada iskazuje pod imenom Greda Breška; Breški Šemovec se sada iskazuje pod imenom Šemovec Breški; Kutrinec je dio sadašnjeg naselja Greda Breška; Lilki su dio sadašnjeg naselja Zelina Breška; Zelina se sada iskazuje pod imenom Zelina Breška
Breška Poljana 622 Breška Poljana (622) U 1961. pod imenom Poljana Breška ukinuta i priključena naselju Ivanić-Grad
Lepšić 225 Bočki (29), Breška Koprivna (23), Lepšić (75), Tarno (98) Bočki su dio sadašnjeg naselja Tarno; Breška Koprivna je dio sadašnjeg naselja Lepšić
Lijevi Dubravčak 812 Lijevi Dubravčak (812) Lijevi Dubravčak se sada iskazuje pod imenom Lijevi Dubrovčak
Opatinec 905 Breški Jalševec (297), Dolanec (122), Mrakovečko (88), Opatinec (398) Breški Jalševec se sada iskazuje pod imenom Jalševec Breški. U 2011. je ukinut i priključen naselju Ivanić-Grad; Dolanec je u 1991. ukinut i priključen bivšem naselju Jalševec Breški, te se sada nalazi u sastavu naselja Ivanić-Grad; Mrakovečko je bilo dio bivšeg naselja Jalševec Breški, te se sada nalazi u sastavu naselja Ivanić-Grad
Prečec 531 Prečec (399), Tedrovec (132)
Topolje 291 Ples (3), Topolje (288) Ples je dio sadašnjeg naselja Topolje
Trebovec 910 Trebovec (910)
Andrilovec 621 Andrilovec (401), Božjakovina (220)
Dugo Selo 1.925 Dugo Selo (1.714), Kopčevec (144), Puhovo (67)
Hrušćica 1.312 Čista Mlaka (78), Hrušćica (154), Ivanja Reka (313), Nartski Novaki (109), Nartski Otok (98), Nartski Trstenik (121), Sop (247), Svibje (64), Svibovski Otok (128) Nartski Novaki se sada iskazuju pod imenom Novaki Nartski; Nartski Otok se sada iskazuje pod imenom Otok Nartski; Nartski Trstenik se sada iskazuje pod imenom Trstenik Nartski; Svibovski Otok se sada iskazuje pod imenom Otok Svibovski
Ježevo 890 Ježevo (747), Ježevsko Obedišće (143) Ježevsko Obedišće se sada iskazuje pod imenom Obedišće Ježevsko
Leprovica 897 Donja Greda (241), Dugoselski Črnec (285), Leprovica (371) Dugoselski Črnec se sada iskazuje pod imenom Črnec Dugoselski
Okunšćak 686 Dragošićka (64), Nartska Struga (228), Nartski Jalševec (105), Okunšćak (253), Savski Nart (36) Dragošićka se sada iskazuje pod imenom Dragošička; Nartska Struga se sada iskazuje pod imenom Struga Nartska; Nartski Jalševec se sada iskazuje pod imenom Jalševec Nartski; Savski Nart se sada iskazuje pod imenom Nart Savski
Ostrna 759 Mala Ostrna (313), Velika Ostrna (446)
Prozorje 1.070 Donje Dvorišće (133), Gornje Dvorišće (99), Kozinšćak (241), Lukarišće (206), Prozorje (391) Kozinšćak se sada iskazuje pod imenom Kozinščak
Rugvica 761 Rugvica (682), Rugvički Črnec (79) Rugvički Črnec se sada iskazuje pod imenom Črnec Rugvički
Lupoglav 1.628 Lupoglav (1.628)
Oborovo 1.403 Oborovo (1.182), Prevlaka (221)
Oborovski Novaki 810 Oborovska Preseka (371), Oborovski Novaki (439) Oborovska Preseka se sada iskazuje pod imenom Preseka Oborovska; Oborovski Novaki se sada iskazuju pod imenom Novaki Oborovski
Prečno 753 Prečno (472), Prerovec (281)

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]