Kozluk

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 44°30′06″N 19°06′45″E / 44.5017°N 19.1125°E / 44.5017; 19.1125
Kozluk
(naselje)
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Općina Zvornik
Nadmorska visina 133 m
Koordinate 44°30′06″N 19°06′45″E / 44.5017°N 19.1125°E / 44.5017; 19.1125
Stanovništvo
 - Naselje 3.017 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75413
Pozivni broj (+387) 56
Matični broj 208876[1]
Matični broj općine 20168
Kozluk u Bosni i Hercegovini

Kozluk je naseljeno mjesto u općini Zvornik, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Smješten je u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Drine, pod istočnim obroncima planine Majevice, na putu Zvornik - Bijeljina. Naseljeni dio mjesta od Drine je udaljen oko 1 km. Nadmorska visina je 133 m.

Historija[uredi | uredi izvor]

Na lokalitetu Kučište pronađeni su ostaci suhozidnog utvrđenja iz neolitskog doba. Slaveni na ova područja dolaze u 7. vijeku, a nastankom srednjovjekovne bosanske države ona postaju njen sastavni dio. Na širem području Kozluka pronađeno je 15 stećaka raspoređenih na četiri lokaliteta.

Zvorničko područje pada u ruke Osmanlija 1460, a 20 godina kasnije dolazi do formiranja Zvorničkog sandžaka. Iako se ne spominje na popisu Zvorničkog sandžaka iz 1604, Kozluk se u 17. vijeku počeo razvijati kao karavanska stanica na putu Zvornik - Bijeljina - Rača. Naselje je prvi put spomenuo u svojim zapisima francuski diplomata Kikle, koji je u Kozluku boravio 1658. na putu ka Istanbulu. Prema Kikleu, u Kozluku su tada postojali han i džamija koji su nosili ime Mehmeda Čelebije kao njihovog utemeljitelja. Osim toga, postojao je i Sarajli-han. Kozluk je 1664. posjetio i Evlija Čelebija, koji navodi da je Kozluk kasaba sa par dućana. Čelebija zapisuje da je Kozluk ime dobio "zato što tu raste mnogo orahovih stabala (Kozlidže)". Prema jednoj predaji, ime je dobio po vrsti divlje biljke koju je narod nazivao "kozjim lukom". Po osnivanju Zvorničke kapetanije, u centru naselja kod džamije sagrađena je kula. Kroz 18. vijek Kozluk je nazadovao, pa ga putopisci s početka 19. vijeka uopće ne spominju. Sredinom 19. vijeka bio je u posjedu zvorničkih begova Fidahića.

Carigradskom konferencijom iz 1862, koja je održana nakon sukoba Srba i turskih vojnika na beogradskoj Čukur-česmi, naređeno je iseljenje preostalog muslimanskog stanovništva iz Srbije. U Kozluk se iz Sokola, porušenog grada između Krupnja i Ljubovije, doselila 141 porodica sa 373 muška člana, od čega 6 romskih porodica sa 13 članova. Doselili su se: Alajbegovići, Alispahići, Arapovići, Banjanovići, Bašići, Čajkići, Ćatići, Dubočanini, Dudakovići, Durakovići, Delići, Fejzići, Grabovci, Hergići, Hadžialići (Topčagići), Haluge, Haranbašići, Hadžimuratovići, Hidići, Ibriševići, Isići, Išimovići, Jakubovići, Kupinići, Marhoševići, Mekići, Mešanagići, Mulalići, Mulaibiševići, Mutisagići, Palamarevići, Pekmezovići, Puškarevići, Suljagići (Salihagići), Spahići, Šabići, Terzići i Uzunovići. U Kozluk su se kasnije doselile porodice: Brkići, Ekmečići, Hadžialići, Jahići, Mulaosmanovići, Muratovići, Memiševići, Omerhodžići, Omerovići i drugi.

U doba austro-ugarske vladavine, Kozluk je bio sjedište općine kojoj su pripadala naselja: Baljkovica Donja, Dugi Dio, Jusići, Kraljevići, Petkovci, Sapna, Vitinica, Šetići, Tršić, Tabanci, Skočić, Roćević, Gornji Šepak i Donji Šepak. Prvih godina austro-ugarske vladavine otvoreni su oružnička postaja, pošta i mekteb za kadije, a 1886. i osnovna škola. Početkom 20. vijeka, nastala je i medresa koja je uz zvorničku bila jedina na području kotara. Drveni minaret džamije zamijenjen je 1903. zidanim, a iste godine sagrađena je pravoslavna Crkva sv. Apostola Petra i Pavla, čiji je prvi sveštenik Petar Lazarević pogubljen augusta 1914. u Tuzli zbog sumnji u umiješanost u sarajevski atentat.

Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, Kozluk je ostao općina, ali se njegova teritorija smanjila formiranjem općina Branjevo, Sapna i Grbavci. Bošnjačko stanovništvo je većim dijelom podržavalo Jugoslavensku muslimansku organizaciju. Za narodnog poslanika je 1935. izabran Zvorničanin Husein Ćumavić, a za njegovog zamjenika Kozlučanac Fehim Bektašević. U ovo doba u Kozluku je postojalo nekoliko dućana, Turkušin i Suljagića han, dvije kafane i desetak zanatskih radnji.

Formiranjem NDH u aprilu 1941, u Kozluku su nastale policijska stanica, domobranska posada i Ustaški tabor na čelu sa tabornikom Halimom Spahićem. Manje domobranske posade djelovale su i u obližnjim naseljima Tršić i Roćević. Od 1942. u Kozluku je djelovala i ilegalna grupa radnika koja je preko Pilice održavala kontakt sa partizanskim jedinicama, a povremeno i sa zvorničkim ilegalcima. Partizani su u Kozluk prvi put ušli 7. jula 1943. bez borbi, dva dana nakon pada Zvornika. Od oktobra 1943. do konačnog pada u partizanske ruke 20. februara 1945. na području Kozluka i okolice vodile su se stalne borbe. Narodnooslobodilački odbor formiran je u oktobru 1944. U martu i aprilu 1945. uništene su četničke jedinice koje su kontrolisale veći dio kozlučke općine. U partizanima se borilo 300, a poginulo 125 osoba sa područja kozlučke općine.

Općina, kojoj su pripadala naselja sjeveroistočnog dijela današnje općine Zvornik prema Janji, je ukinuta 1962. Prema popisu iz 1961. imala je 17.461 stanovnika. Prvi značajniji objekat izgrađen u Kozluku poslije rata bio je Zadružni dom 1949. Renoviran je i dograđen 1978. Elektrifikacija je obavljena 1953, čime je Kozluk postao drugo naselje u općini (iza Zvornika) koje je imalo struju, izgradnja vodovodnog sistema krajem 1960-ih, a kanalizacije 1980-ih. Asfaltni put u dužini od 8 km do Kiseljaka i pošta izgrađeni su krajem 1950-ih, a Kozluk je oko 1980. modernom saobraćajnicom povezan sa Zvornikom i Bijeljinom. Nova ambulanta, koja je ubrzo prerasla u Zdravstvenu stanicu, otvorena je 1958. Ubrzo su otvorene i veterinarska stanica, apoteka i poljoprivredna apoteka, a izgrađeno je i par stambenih zgrada. Novi objekat džamije izgrađen je 1968, ali je zadržan stari minaret. Fabrika mineralne vode "Vitinka" otvorena je 1974. Novi objekat škole izgrađen je 1960, a 14 godina kasnije još jedan dvospratni sa fiskulturnom salom i sportskim poligonom.

Bošnjačko stanovništvo Kozluka i Skočića protjerano je 26. juna 1992. u Mađarsku,[3] a ubrzo je porušena i džamija. U periodu od aprila do protjerivanja, u Kozluku i Skočiću ubijeno je i nestalo 49 Bošnjaka.[4] U Sloveniji je od boraca Kozluka i drugih naselja između Bijeljine i Zvornika formirana jedinica Drinski zmajevi. Imala je oko 100 boraca. Po dolasku na slobodne zvorničke teritorije 20. septembra 1992. postala je 3. četa 1. zvorničkog odreda. Manevarska jedinica postala je nastankom 206. brdske brigade. Formiranjem 242. muslimanske zvorničke lahke brigade u augustu 1994. Drinski zmajevi ulaze u njen sastav.

Na širem području Kozluka pronađeno je nekoliko masovnih grobnica sa žrtvama Srebreničkog genocida.

Sport i kultura[uredi | uredi izvor]

Fudbalski klub Šemsudin Šišić, imenovan po komunističkom aktivisti ubijenom u ustaškom zatvoru u Sarajevu 1942, formiran je 1946. Dvije godine kasnije preimenovan je u FK Zadrugar, koji potom postaje sportsko društvo u čijem sastavu je djelovalo i Društvo za tjelesno vaspitanje "Partizan". Nakon što se Zadrugar ugasio početkom 1960-ih, 1971. formirano je Sportsko društvo Mineral, koje je osim fudbalskog imalo košarkaški i šahovski klub.

Dramska sekcija u Kozluku nastala je 1946, a u proljeće naredne godine formirano je Kulturno-prosvjetno društvo "Bratstvo i jedinstvo". Tamburaški orkestar "Zadrugar" formiran je 1951. Krajem 1954. "Bratstvo i jedinstvo" je preimenovano u Kulturno-umjetničko društvo. Ukidanjem općine i odlaskom dijela kadrova, aktivnosti KUD-a slabe te se ono gasi 1965. Društvo je obnovljeno 1977. pod starim imenom.

Od 1950. djelovao je i bioskop "Zadrugar", koji se ugasio početkom 1960-ih. Nekoliko godina kasnije, sa davanjem bioskopskih predstava u Kozluku započeo je zvornički bioskop "Drina".

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Kozluk je prema popisu iz 1895. imao 909 stanovnika, a 1910. 1.063. Naglo je porastao broj Srba, sa 51 na 128. Postojala je i manja jevrejska zajednica sa 17 članova koja je bila uticajna u trgovini. Od 1.063 stanovnika popisana 1910, u Čaršiji je živjelo 217, u Jedreni 341, u Luci 248, u Potkraju 167 i u Marhošima 90.

Broj stanovnika na popisu 1953. bio je 1.450.

Sastav stanovništva – naselje Kozluk
2013.[5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]
Osoba2 473 (100,0%)3 017 (100,0%)2 652 (100,0%)2 115 (100,0%)
Bošnjaci1 2 565 (85,02%)1 2 232 (84,16%)1 1 851 (87,52%)
Srbi302 (10,01%)259 (9,766%)248 (11,73%)
Jugoslaveni76 (2,519%)56 (2,112%)
Ostali71 (2,353%)6 (0,226%)5 (0,236%)
Hrvati3 (0,099%)1 (0,038%)3 (0,142%)
Romi95 (3,582%)
Crnogorci1 (0,038%)5 (0,236%)
Albanci1 (0,038%)
Mađari1 (0,038%)3 (0,142%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hudović, Mehmed (2000). Zvornik: Slike i bilješke iz prošlosti. Sarajevo: Udruženje građana općine Zvornik. 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini". fzs.ba. Arhivirano s originala, 5 Mart 2016. Pristupljeno 8. 1. 2016.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ "Općina Zvornik". nasbih.com. Pristupljeno 8. 1. 2016. 
  3. ^ "Branko Popovic". TRIAL International. 6. 7. 2016. Pristupljeno 24. 3. 2019. 
  4. ^ "Pravda za Bošnjake Zvornika: Odbrana će tvrditi da je dementan, ali Studen odlično pamti". Faktor. 5. 1. 2019. Pristupljeno 13. 4. 2019. 
  5. ^ "Naselje Kozluk". nasbih.com. Pristupljeno 8. 1. 2016. 
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 127)". fzs.ba. Pristupljeno 8. 1. 2016. 
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 1. 2016. 
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 8. 1. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]