Idi na sadržaj

Kraj tanahna šadrvana

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kraj tanahna šadrvana je jedna od antologijskih bosanskohercegovačkih sevdalinki. Prema mišljenju mnogih muzičkih kritičara i ljubitelja ove vrste narodne muzike, ovu pjesmu najuspješnije su izveli Himzo Polovina i Zaim Imamović. Heineove stihove komponirali su i izvodili brojni orkestri i pjevači kao što su: Hanka Paldum, Zvonko Bogdan, Emina Zečaj, Ibrica Jusić i drugi. Najnovija verzija Heineovog djela može se čuti i u jazz izvedbi sastava Sarajevo Jazz Guerilla ili u interpretaciji Damira Imamovića. Međutim, Hanka Paldum je jedina koja je otpjevala ovu pjesmu na izvornom njemačkom jeziku.[1]

Prema riječima bosanskohercegovačkog književnika Dževada Karahasana:

Ova pjesma u bosanskoj kulturi postaje domaća sevdalinka. Koliko god je ona Heineova, toliko je i naša. Možete li zamisliti Bosanca da makar jednom nije razbio čašu slušajući sevdalinku sa Heineovim stihovima?

[2]


Njemački pjesnik Heinrich Heine autor pjesme "Azra" na čije stihove je i nastala sevdalinka "Kraj tanahna šadrvana"

Autor sevdalinke "Kraj tanahna šadrvana" je njemački pjesnik Heinrich Heine, jedan od najvećih pisaca u historiji svjetske i evropske književnosti, a njen originalni naslov je bio "Der Asra". Prevedena je na bosanski jezik od strane prevodioca i književnika Safvet-beg Bašagića. Melanholična melodija i stihovi o tragičnoj i silnoj ljubavi generacijama su "bacali" u sevdah Bosance i Hercegovce i brojne poklonike sevdalinke na prostoru bivše Jugoslavije. [2]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Postoji stara legenda o tome da u Jemenu postoji staro pleme koje se zove Azra (bos. djevica). Ukoliko mladićima iz tog plemena nije dozvoljeno ili nije bilo moguće da ostvare svoju ljubav prema voljenoj, odlazili su u pustinju ili u rat da bi što prije umrli zaljubljeni, jer nisu željeli da žive bez ljubavi. Ova legenda je ostavila snažan utisak na Heinricha Heinea i nadahnula ga da napiše pjesmu Azra.[1]

Prema izjavi dr. Karin Füllner sa Instituta Heinrich-Heine u Düsseldorfu:

Ova pjesma je vjerovatno nastala 1845. ili 1846. godine u Parizu. Tada je Heine već dugo, još od 1831. godine, bio u Francuskoj. Kod Heinea je Orijent predstavljao mjesto sretnih i nesretnih, jednostavnih i osjetljivih ili rafiniranih osjećaja. U mnogim njegovim pjesmama Orijent ima važnu ulogu.

[2]

Tekst pjesme

[uredi | uredi izvor]
Kraj tanahna šadrvana
gdje žubori voda živa,
šetala se svakog dana
sultanova kćerka mila.


Svakog dana jedno ropče
stajalo kraj šadrvana,
kako vr'jeme prolazilo,
ropče blijeđe, blijeđe bilo.


Jednog dana pitala ga
sultanova kćerka draga:
"Kazuj, robe, odakle si,
iz plemena kojega si?"


"Ja se zovem El Muhammed,
iz plemena starih Azra,
što za ljubav život gube
i umiru kada ljube!"

Izvođači

[uredi | uredi izvor]

Zanimljivosti

[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b ""Kraj tanahna šadrvana" on loan from Heinrich Heine". sevdalinka.info. Pristupljeno 31. 5. 2022.
  2. ^ a b c d "Kraj tanana šadrvana". dw.de. Pristupljeno 31. 5. 2022.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]