Idi na sadržaj

Kras (geomorfologija)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kras
Krš
geomorfološki reljefni tip
Krš u Dalmaciji
Krš u Dalmaciji

Kras ili krš jest tip reljefa koji nastaje pretežno otapanjem rastvorljivih stijena, naročito krečnjaka, dolomita i gipsa.[1] U geomorfologiji označava područja u kojima voda hemijski razgrađuje stijensku podlogu i stvara posebne površinske i podzemne oblike.[2] Naziv potječe od područja Kras na prostoru današnje Slovenije i Italije, koje je postalo klasičan primjer takvog reljefa.[2] Najčešći površinski oblici krasa jesu škrape, vrtače, uvale, polja u kršu, ponori i suhe doline.[3] Podzemni kras obuhvata pećine, jame, kanale, podzemne rijeke i složene sisteme kraške cirkulacije vode.[1] Voda u krasu često brzo ponire kroz pukotine i kanale, pa su površinski tokovi slabije razvijeni nego u nepropusnim terenima.[1] Zbog takve građe kraški izvori mogu imati veliku izdašnost, ali su kraške podzemne vode osjetljive na zagađenje jer se voda često slabo filtrira.[1] Kras je naročito rasprostranjen u Dinaridima, gdje oblikuje velike dijelove Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i susjednih područja.[3] U Bosni i Hercegovini kraški reljef posebno je razvijen u Hercegovini, zapadnoj Bosni i planinskim područjima dinarskog pojasa.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 4 "Karst Landscapes". U.S. Geological Survey. Pristupljeno 1. 5. 2026.
  2. 1 2 "Karst". Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 1. 5. 2026.
  3. 1 2 Ford, Derek; Williams, Paul (2007). Karst Hydrogeology and Geomorphology. Wiley. ISBN 978-0-470-84996-5.