Krimski referendum 1994.
| Krimski referendum 1994. | |||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Poluostrvo Krim i njegove lokalne administrativne jedinice | |||||||||||||||||||||||||||||||
| Lokacija | Krim, Ukrajina | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Datum | 24. mart 1994. | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Rezultati | |||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||
Trodijelni referendum održan je na Krimu 27. marta 1994. zajedno sa regionalnim i nacionalnim izborima. Birači su upitani jesu li za veću autonomiju unutar Ukrajine, trebaju li stanovnici imati dvojno rusko i ukrajinsko državljanstvo i trebaju li predsjednički dekreti imati status zakona. Sva tri prijedloga su prihvaćena.[1]
Pozadina[uredi | uredi izvor]
Dana 5. maja 1992. Vrhovna rada Krima je proglasila nezavisnost, zavisno od referenduma koji je bio planiran za august. Međutim, ukrajinski parlament je presudio da je deklaracija nezakonita i dao je Vrhovnoj radi rok do 20. maja da je povuče. Iako je Vrhovna rada ispoštovala naredbu 22. maja, referendum je samo odložen, a ne otkazan.
Ideja o referendumu ponovo je oživjela 1994. nakon što je Jurij Meškov u januaru izabran za predsjednika Krima. Iako su Centralna izborna komisija Ukrajine i ukrajinski predsjednik Leonid Kravčuk proglasili to nezakonitim, to je ipak održano 27. marta.[2]
Rezultati[uredi | uredi izvor]
Veća autonomija[uredi | uredi izvor]
Jeste li za vraćanje odredbe Ustava Republike Krim od 6. maja 1992. kojom se utvrđuje uređenje međusobnih odnosa između Republike Krim i Ukrajine na osnovu Ugovora o sporazumima?[3]
| Izbor | Glasovi | % |
|---|---|---|
| Za | 78,4 | |
| Protiv | 21,6 | |
| Nevažeći/prazni glasovi | – | |
| Ukupno | 100 | |
| Registrovani birači/izlaznost | ||
| Izvor: Projekt manjine u riziku | ||
Dvojno državljanstvo[uredi | uredi izvor]
Jeste li za za vraćanje odredbe Ustava Republike Krim od 6. maja 1992. koja je proglasila pravo građana Republike Krim na dvojno državljanstvo?[3]
| Izbor | Glasovi | % |
|---|---|---|
| Za | 82,8 | |
| Protiv | 17,2 | |
| Nevažeći/prazni glasovi | – | |
| Ukupno | 100 | |
| Registrovani birači/izlaznost | ||
| Izvor: Projekt manjine u riziku | ||
Ukazi predsjednika da postanu zakoni[uredi | uredi izvor]
Jeste li za prepuštanje snage zakona ukazima predsjednika Republike Krim o pitanjima koja privremeno nisu regulisana zakonodavstvom Republike Krim?[3]
| Izbor | Glasovi | % |
|---|---|---|
| Za | 77,9 | |
| Protiv | 22,1 | |
| Nevažeći/prazni glasovi | – | |
| Ukupno | 100 | |
| Registrovani birači/izlaznost | ||
| Izvor: Projekt manjine u riziku | ||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Chronology for Crimean Tatars in Ukraine". cidcm.umd.edu. Arhivirano s originala, 1. 3. 2014. Pristupljeno 29. 5. 2023.
- ^ "Refworld | Chronology of Events: March 1994 - August 1995".
- ^ a b c Mark Clarence Walker (2003) Strateška upotreba referenduma: moć, legitimitet i demokratija, Palgrave Macmillan, str. 108
| Parlamentarni | |
|---|---|
| Predsjednički | |
| Referendumi | |
| |
