Oslo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Kristiania)
Oslo
Grad
Mozaik Oslo
Grb
Država  Norveška
Nadmorska visina 23 m
Površina 454,03 km2
Stanovništvo 634.463 (2014)
Vremenska zona CET (UTC+01)
 - ljeto CEST
Poštanski broj 0301
Pozivni broj (+47) 00
Veb-sajt: oslo.kommune.no

Oslo je glavni grad Norveške. Ima preko 630.000 stanovnika i prostire se na površini od 454 km2. Nalazi na obali istoimenog fjorda - Oslo.[1]

Ekonomski je, finansijski, obrazovni i kulturni centar Norveške. Oslo ima jedan od najvećih bruto društvenih proizvoda (GDP-a) u Evropi – dvostruko viši od EU prosjeka.

Grad je bio domaćin VI Zimskih olimpijskih igara održanih 1952. godine.

U novije vrijeme Norveška i Oslo su postali privlačni za imigrante, tako da su danas četrvtina stanovništva Osla stranci. Pridošlica ima iz nekoliko zemalja – od susjedne Švedske, pa preko Poljske do Balkana kao i Turske, Maroka sve do Tajlanda i Filipina. Pakistanci čine najveću etničku skupinu u ovom gradu.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Oslo zauzima najsjeverniji dio Oslofjorda. Grad je okružen brdima i planinama. Postoji oko 40 ostrva unutar granica grada, najveći je Malmøy. Oslo ima 343 jezera, a najveće jezero je Maridalsvannet. To je ujedno i glavni izvor pitke vode. Kroz Oslo protiču dvije male rijeke: Akerselva i Alna. Najviši vrh je Kirkeberget.

Historija[uredi | uredi izvor]

U "Sagi o norveškim kraljevima" autor Snorre Sturlason napisao je da je Oslo osnovao kralj Harald III Sigurdsson 1048, ali su tokom posljednjih arheoloških istraživanja pronađeni ostaci kršćanskih grobova koji su nastali prije 1000. i koji su potvrda naseljenosti toga kraja u to doba. Na osnovu ovih saznanja Oslo je proslavilo svoju 1000. godišnjicu 2000. godine. Porijeklo imena Oslo je u određenoj mjeri nejasno: "-lo" znači luka, dok "os" ima par značenja partenon, ušće ili strana brda.

Oslo je postao glavni grad za vrijeme kralja Håkona V. (1299.-1319.), koji je bio prvi kralj koji je živio stalno u gradu. On je bio započeo gradnju tvrđave Akershus. Vijek poslije, Norveška je postala manji partner u personalnoj uniji sa Danskom, i Oslo je izgubilo svoje značenje preobrazivši se u provincijalni upravni centar. Zbog zapostavljenosti, te zbog niskog položaja u uniji sa Danskom, Norveška se slabo razvijala u svim pogledima. Prvi fakultet otvorio se tek 1811. godine.

Oslo je bilo uništeno u požaru 1624., i novi grad se ponovno izgradio, ali na novom mjestu preko zaliva, odmah do tvrđave Akershus. Ovu izgradnju je proveo kralj Christian IV od Norveške, i dao je novo ime Christiania.

Tek u 19. vijeku Norveška raskida personalu uniju sa Danskom. Ovim raskidom Norveška se počinje ubrzano razvijati. Grade se mnoge poznate zgrade u gradu Christiania: Kraljevska palata, parlament, Univerzitet, Nacionalno pozorište, zgrada berze. Kroz 19. vijek Christiania mjenja ime u Kristiania, dok 1924. grad dobija svoje originalno ime Oslo. Tokom 19. vijeka i procvata Norveške mnogi pozati umjetnici i pisci su ostavili traga u Oslu: Henrik Ibsen, Edvard Munch, Knut Hamsun i Sigrid Undset. Zadnja dva spomenuta pisca su dobili Nobelovu nagradu za književnost.

Klima[uredi | uredi izvor]

Oslo ima vlažnu kontinentalnu klimu. Ima blaga i topla ljeta sa temperaturama između 19–24 °C. Najveća temperatura ikad zabilježena je iznosila 35 °C. Zime su hladne i sniježne sa temperaturom između −7 °C do −1 °C. Najniža temperatura iznosila je −27.1 °C. Godišnja količina padavina je 763 mm.

JanFebMarAprMajJunJulAugSepOktNovDec
Najviša prosječna temperatura (°C)−1,8−0,93,59,115,820,421,520,115,19,33,2−0,5Ø9,6
Najniža prosječna temperatura (°C)−6,8−6,8−3,30,86,510,612,211,37,53,8−1,5−5,6Ø2,4
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
−1,8
−6,8
−0,9
−6,8
3,5
−3,3
9,1
0,8
15,8
6,5
20,4
10,6
21,5
12,2
20,1
11,3
15,1
7,5
9,3
3,8
3,2
−1,5
−0,5
−5,6
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Izvor: http://www.worldweather.org/008/c00021.htm

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

  • Kompleks dvorca Akershus, sastoji se od brojnih historijskih građevina, muzeja i odbrambenih dijelova. Gradnju je započeo kralj Haakon V. kako bi odbranio Oslo od napadača. Jedno vrijeme tvrđava je korištena kao zatvor. Zemljište oko dvorca je popularno izletište s kojeg se pruža lijep pogled na fjordove i otoke oko Osla. Ljeti su ovdje organizirani mnogi koncerti i predstave na otvorenom.
  • Aker Wharf, staro brodogradilište koje je prošlo veliku transformaciju i pretvoreno je u uspješni komercijalni centar. Stari brodovi zamjenjeni su postmodernom arhitekturom. Nevjerovatne čelične i staklene strukture dižu se prema nebu i drže neke od najboljih gradskih restorana, trgovina, pubova i kina. Pravo mjesto za sve željne luksuza i blještavila.[2]
  • Oslo Domkirke, Posvećena 1697. godine, katedrala je tokom vijekova bila nekoliko puta renovirana. Trenutni interior u baroknom stilu datira iz 1950. godine, kad je grad slavio 900. godišnjicu osnivanja. U njega je ugrađeno nekoliko originalnih osobina uključujući zavjesu oltara, govornicu i krstionicu, koji su dosad bili izloženi u Muzeju primjenjene umjetnosti. U karedrali se često održavaju večernji koncerti, te se tamo nalazi i knjižara.
  • Nacionalna galerija, je od 2003. godine dio Nacionalnog muzeja umjetnosti, arhitekture i dizajna, te nastanjuje uglednu međunarodnu zbirku umjetnina koja datira do 1945. godine, uključujući Gauguina, Picassa, Cezanna i El Greca. Ali je nesumnjivo najvažnija norveška kolekcija, s naglaskom na djelima 'Nacionalnog razdoblja romantike'. Nekoliko soba je predano djelima Edvarda Muncha, uključujući verziju Krika. Slike Dahla, Tidemanda i Gudea iz 19.vijeka, kao Bridal Voyage in the Hardanger Fjord, opisuju spektakularan norveški krajolik šuma i fjordova.
  • Vijećnica grada Osla, ova moderna građevina otvorena 1950. godine u sklopu proslave 900. godišnjice grada. Šarene freske i murali interijera, koje je dizajnirao Norveški umjetnik, ispunjavaju masivan interijer. Dominiraju teme iz norveške historije i kulture, koje opisuju svakodnevan život i Vikinšku mitologiju, iako su aluzije na sukob neizbježne u građevini koja je dugo bila odgađana te je napokon izgrađena nakon Drugog svjetskog rata. Tu se svakog decembra dodjeljuje Nobelova nagrada.
  • Muzej primjenjene umjetnosti, osnovan je 1976. godine. Sadrži kolekcije norveških i stranih rukotvorina, mode i dizajna koji datiraju od 7. vijeka. Najbolji dijelovi uključuju tapiserije, srebro, keramiku i pokućstvo iz 16. i 17. vijeka. Tu se također nalaze galerije posvećene kraljevskim kostimima, Azijskim predmetima i dizajnu. Muzej primjenjene umjetnosti je dio Nacionalnog muzeja umjetnosti, arhitekture i dizajna od 2003. godine.[3]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

  • Univerzitet Oslo, najstariji i najveći univerzitet u Norveškoj. Univerzitet je prepoznat kao jedan od najprestižnijih univerziteta Sjeverne Evrope. Osnovan je 1811. godine. Univerzitet ima oko 27.700 studenata.[4]
  • Norveška vojna akademija, obrazuje službenike norveške vojske i služe kao kraljevska garda. Akademija je osnovana 1750. godine.
  • Oslo National Academy of the Arts, pruža obrazovanje iz vizuelne umjetnosti i dizajna. Osnovan je 1996. godine.

Sport[uredi | uredi izvor]

Norvežani imaju posebnu prednost s obiljem prostora i tradicionalno bliskom kontaktu s prirodom. Skijaško trčanje i svi oblici klizanja su nacionalna zabava u dugoj zimskoj sezoni. Značajniji sadržaji na otvorenom su tereni Oslomarka, 100.000 ha (247.000 ral) područje koje se nalazi u blizini Osla, sa skijaškim stazama i stazama za hodanje. Kako bi se kompenziralo za kratkoću zimskih dana, nekoliko staza je osvijetljeno za noćno skijanje. Ostali popularni sportovi uključuju klizanje na ledu, slatkovodni ribolov, planinarenje, lov, i fudbal.[5]

Lyn Fotball, je fudbalski klub iz Osla. Osnovan je 1896. godine. Domaće utakmice igra na stadionu Bislett, čiji je kapacitet 15.400 sjedećih mjesta. Dva puta su bili prvaci Norveške, a kup su osvajali 8 puta.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Gradovi partneri[uredi | uredi izvor]

Oslo je ostvarilo internacionalna prijateljstva sa nekoliko svjetskih gradova:[6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.stat.gov.lt/uploads/Reg_port/en/vilniaus_apskritis/vilniaus_miesto_savivaldybe.html[mrtav link]
  2. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 13. 4. 2015. Pristupljeno 7. 6. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ^ * http://www.puturist.com/oslo/znamenitosti/d-5-1.aspx Arhivirano 9. 6. 2015. na Wayback Machine
  4. ^ * http://eu-hem.eu/oslo/about-oslo/ Arhivirano 9. 6. 2015. na Wayback Machine
  5. ^ * http://www.norveska.nordicpoint.net/rekreacija.php Arhivirano 14. 8. 2013. na Wayback Machine
  6. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7. 4. 2014. Pristupljeno 7. 6. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]