Kron (titan)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Kron)
Kron
Saturnus fig274.png
GrupeTitani
RoditeljiUran i Geja
Suprug(a)Reja
BraćaTitani, Centimani, Kiklopi, Giganti, Nerej, Fork, Pont, Piton, Taumant, Tifon, Uran
SestreMelijade, Erinije, Afrodita, Euribija, Keta
MitologijaGrčka mitologija
Ostala imenaSaturn (Rimska mitologija)

Kron (grč. Κρόνος, Krónos) prema grčkoj mitologiji bio je bog žetve. Kronov pandan u rimskoj mitologiji je Saturn. Bio je vođa i najmlađi u prvoj generaciji Titana, božanskih potomaka praiskonske Geje (Zemlja) i Urana (Otac Nebo). On je svrgnuo svog oca i vladao tokom mitološkog Zlatnog doba, sve dok ga nije zbacio njegov sin Zeus i zatvorio u Tartar. Međutim, prema Platonu, božanstva Fork, Kron i Reja su bila najstarija djeca Okeana i Tetide.[1]

Kron je poštovan kao bog žetve, zbog njegove povezanosti sa zlatnim dobom. Bog je sjemena, prirode i poljoprivrede. Prikazivan je sa harfom, kosom ili srpom, koji je koristio za žetvu, kao i za kastraciju njegovog oca. U Atini se na dvanaesti dan svakog mjeseca održavao festival zvan Hekatombaiona u čast Krona, i za slavlje žetve. Kronovo ime nije razjašnjeno.

Svrgavanje Urana[uredi | uredi izvor]

Giorgio Vasari: Kastriranje Urana, Kron je u sredini

Kron je u grčkoj mitologiji bio vođa i, u nekim mitovima, najmlađi od prve generacije Titana. Uran je Kiklope, Centimane i Titane zatvorio u Tartar. Geja je svojim sinovima predložila da ubiju svog oca, ali se samo Kron odvažio te ga je kastrirao srpom dok je bio u ljubavnom činu sa ženom. Od krvi ili sjemena koje je palo na tlo, nastali su Giganti, Erinije i Melije, a iz mora je izronila i Afrodita. Okean nije bio za to da se Uran svrgne.

U drugoj verziji mita, Kron je svrgnuo titansku zmiju Ofiona koji je stezao svijet, a potom je nastupilo blagostanje.

Nakon što je svrgnuo Urana, ponovno zatvara Centimane i Kiklope u Tartar, te stavlja zmaja Kampa da ih čuva dok su tamo zarobljeni.[2] Vrijeme vladavine Krona u nekim mitovima naziva se još i zlatnim dobom: ljudi tog vremena nisu imali potrebu za vlašću i pravilima, jer su jednostavno svi sve činili ispravno, pa za tim nije ni bilo potrebe.

Svrgavanje Krona[uredi | uredi izvor]

Rubens saturn.jpg

Kron je od roditelja naučio da će ga svrgnuti njegov sin, baš kao što je on to učinio svom ocu Uranu. Progutao je svoje potomke - Demetru, Heru, Hada, Hestiju, Rejinu i svoju djecu, da se proročanstvo ne bi ispunilo. Kad su se rodili Posejdon i Zeus, Reja je iznijela Geji plan da spasi svoju djecu. Reja je u tajnosti rodila Zeusa na Kreti, a Kronu je dala kamen umotan u povoje (poznat kao omphalos kamen).[3] Također je, prema nekim izvorima, progutao i kozu misleći da je Posejdon.

U nekim verzijama mita na Kreti Zeusa odgojila je koza Amalteja, a Kouretes, naoružani plesači vikali su i pljeskali da bi sakrili djetetov plač od Krona. U drugoj verziji mita, Zeusa je odgojila nimfa Adamanteja koja ga je sakrila objesivši ga na drvo užetom tako da je bio između zemlje, neba i mora kojima je vladao njegov otac Kron. Posljednja verzija mita govori da ga je odgojila njegova baka, Geja.

Kad je narastao, Zeus je iskoristio napitak koji mu je dala Geja što ga je natjeralo da povrati sve u obrnutom redoslijedu - prvo kamen, zatim kozu, a potom svoje potomke.[4] Kamen je stavljen u pokrajinu Piton, nazvanu po istoimenom čudovištu. U drugoj verziji mita Metida je dala Kronu sredstvo za izazivanje povraćanja da bi povratio svoje potomke. Treća verzija govori da je Zeus rasjekao njegov trbuh.

Nakon što ih je oslobodio, Zeus je u ratu, tzv. Titanomahiji zajedno s Titanima, Gigantima, Centimanima, Kiklopima i svojom braćom i sestrama svrgnuo svog oca. Nakon toga zatvorio je Titane u Tartar, osim Atlanta, Epimeteja, Metidu, Okeana i Prometeja. Geja je potom rodila čudovište Tifona kojim se htjela osvetila za zatvorene Titane, ali je Zeus ipak pobijedio.

Kron na prijestolju

Orfičko pjesništvo[uredi | uredi izvor]

Titani igraju važnu ulogu u pjesmama pripisanima Orfeju. Za razliku od uvriježenog tumačenja grčkih mitova (Hesiod), postoje i fragmenti orfičkog pjesništva. U orfičkim tekstovima Zeus ne napads oca, nego Reja priprema večeru u Kronovu čast, te on postaje pijan od meda. Zeus ga tada okuje i kastrira. Umjesto da tada baci Krona u Tartar, on ga još pijanog odvuče u pećinu Noći, gdje Kron nastavlja sanjati u vječnosti. Također, tamo Kron proriče.

Kronova sudbina[uredi | uredi izvor]

Kron je uspio pobjeći u raj (Hesiod), Kron je kastriran i zatvoren u tamnicu - pakao (Orfej).

Astronomija[uredi | uredi izvor]

Zvijezda (HD 240430) dobila je ime po Kronu 2017. godine kada je objavljeno da je progutala svoje planete.[5] Planeta Saturn, nazvana po rimskom ekvivalentu Kronu, i dalje se u modernom grčkom naziva "Kron".

"Kron" je također bilo predloženo ime za patuljastu planetu Pluton, ali je odbijeno jer ga je predložio nepopularni i egocentrični astronom Thomas Jefferson Jackson See.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Plato (1925) [c. 360 BC]. Timaeus. Prevod: Lamb, W.R.M. Cambridge, MA; London, UK: Harvard University Press; William Heinemann Ltd. 40e – preko Perseus, Tufts University.
    See also Wikipedia article: Timaeus.
  2. ^ Apollodorus, Bibliotheca 1.1.5
  3. ^ Hyginus Astronomica 2.43.1
  4. ^ Apollodorus, 1.2.1.
  5. ^ Sokol, Josh (21. 9. 2017). "Star nicknamed Kronos after eating its own planetary children". New Scientist. Pristupljeno 15. 10. 2017.
  6. ^ Innes III, Kenneth. "Thomas Jefferson Jackson See". Pristupljeno 6. 6. 2020.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]