Krpelj

Krpelji
Krpelji
	Mužjak (manji) i ženka (veća) krpelja Ixodes ricinus
Sistematika
Carstvo	Životinje
Koljeno	Arthropoda
Razred	Arachnida
Red	Acari
Podred	Parasitiformes
Natporodica	Ixodoidea
porodice
	Ixodidae; Argasidae; Nuttalliellidae

Krpelj je naziv za male paučnjake iz nadporodice Ixodoidea. Krpelji spadaju u ektoparazite (vanjske parazite) i hrane se krvlju sisara, ptica i ponekad gmizavaca i vodozemaca. Krpelji su važni vektori u prenosu bolesti. Radi se o srodnicima pauka (imaju osam nogu) dugačkim do dva centimetra, žute ili smeđe boje.

Podjela[uredi | uredi izvor]

Krpelji spadaju u grupu člankonožaca iz reda acari.

Ima ih oko 300 vrsta.

Krpelji se dijele u 3 porodice:

Ixodidae - krpelji šikara - tvrdi krpelji
Argasidae - krpelji nastambi - meki krpelji
Nuttalliellidae - samo jedna vrsta - Nuttalliella namaqua

Pridjev "tvrd" ili "mekan" odlično odgovara opisu. Krpelja koji se nije preobrazio pijući krv domaćina je izuzetno teško mehanički uništiti.

Životni ciklus[uredi | uredi izvor]

Životni ciklus "tvrdih krpelja" traje od jedne do tri godine, i po vrsti životnog ciklusa krpelji se dijele na jednogostne, dvogostne i trogostne (u zavisnosti od broja domaćina koji su potrebni za ciklus). Slijedi opis trogostnog životnog ciklusa:

Odrasla ženka krpelja spada sa svog zadnjeg domaćina, izbacije jaja i umire.
Male šestonoge larve se skupljaju na travi i lišću ne daleko od nivoa zemlje, nakon čega se kače na svog prvog domaćina. Nakon nekog vremena hranjenja opet padaju na zemlju.
Zatim se presvlače u stadij nimfe (duga oko 1,5 mm) i opet kače na drugog domaćina.
Poslije sazrijevanja nimfe opet padaju na zemlju i presvlače se u stadij adulta (odraslog krpelja). Nakon toga se pare i ponovo počinje novi ciklus. Krpelji se pare seksualno, unutrašnjom oplodnjom.