Krstaški ratovi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Krstaši)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Blason ville fr Villejust (Essonne).svg
Krstaški ratovi
Blason ville fr Villejust (Essonne).svg
Uzroci krstaških ratova


Križarski ratovi su bili niz vjerskih ratova koje je Rimokatolička crkva pokrenula, podržavala i ponekad usmjeravala između 1096. i 1271. godine na istočnom Sredozemlju s ciljem oporavka Svete zemlje od islamske vladavine. Izraz "križarski ratovi" primjenjuje se i na druge pohode koje je Rimokatolička crkva pokrenula protiv paganizma i hereze, za rješavanje sukoba među rivalskim rimokatoličkim skupinama ili za sticanje političke ili teritorijalne prednosti. Križarski ratovi su se razlikovali od ostalih vjerskih sukoba po tome što su ih sudionici smatrali pokorom koja je donijela oprost. Historičari osporavaju definiciju pojma "križarski rat" s ograničenjima na oružana hodočašća u Jeruzalem, uključujući sve katoličke vojne pohode s obećanjima o duhovnoj dobrobiti ili onih sa karakterističnim religioznim žarom.

Papa Urban II je 1095. godine pokrenuo Prvi križarski rat na Klermonskom saboru čime je potaknuo vojnu potporu Bizantijskom caru Aleksiju I protiv Seldžučkih Turaka. To je izazvalo oduševljenje svih društvenih slojeva u zapadnoj Europi. Historičari raspravljaju o kombinaciji motivacija dobrovoljaca koji su se javno zavjetovali na pridruživanje križarskom ratu - razmatraju se mogućnosti masovnog hodočašća u Jeruzalem, zadovoljavanje feudalnih obaveza i ekonomske i političke prednosti. Križari su na Bliskom istoku uspostavili četiri križarske države: Grofoviju Edesu, Kneževinu Antiohiju, Kraljevinu Jerusalem i Grofoviju Tripoli. Prisutnost križara ostala je u regiji do pada Akre 1291. godine, nakon čega nije bilo daljnjih križarskih ratova za oporavak Svete zemlje.

Rekonkvista, borba između kršćana i muslimana na Pirinejskom poluostrvu, je proglašena križarskim ratom 1123. godine, a okončana je padom Granadskog emirata 1492. godine. Sjeverni križarski ratovi koji su vođeni protiv paganskih plemena sjeveroistočne Europe su smatrani križarskim ratovima od 1147. godine. Papa Inocent III je 1199. godine započeo praksu proglašavanja političkih križarskih ratova protiv neposlušnih kršćanskih vladara. Politički križarski ratovi su 1208. godine korišteni protiv heretika, pa su se nastavili protiv Bohemije u 15. stoljeću i protestanata u 16. stoljeću.

Hronologija ratova[uredi | uredi izvor]

Rezime[uredi | uredi izvor]

Iako savremena zapadna historiografija u svojim novijim tumačenjima Križarskih ratova vidi neku vrstu kulturno-civilizacijskog susreta Orijenta i Okcidenta, za vrijeme kojeg je došlo i do prenošenja tekovina grčko-arapske orijentalne civilizacije na rimsko-kršćanski prostor Evrope, ne može se zaobići i ne reći da su križarski ratovi prvenstveno bili brutalni vojni sukobi, koji su na većem području istočnih i južnih obala Mediterana nanijele veliku civilizacijsku štetu, koštale života preko hiljade nedužnih civila i vojnika, razarajući pri tom i sva strana im kulturna dobra.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Panzer aus Zusatzzeichen 1049-12.svg Nedovršeni članak Krstaški ratovi koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.