Kuća Alije Đerzeleza
Kuća Alije Đerzeleza nalazi se u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, donijela je odluku broj: 09-2-22705-10 od 31. augusta 2005. godine da se graditeljska stambena cjelina kuće poznate kao kuća Alije Đerzeleza u Sarajevu proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine[1]
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Graditeljska cjelina kuće poznate kao kuća Alije Đerzeleza smještena je na sjevernoj padini grada, na lokalitetu zvanom Vrbanjuša. Oivičena je ulicama Sagrdžije (u periodu od 1959. do 1992. godine zvala se ulica Remzije Omanovića) i Alije Đerzeleza.[2] Naslanja se na ambijentalnu cjelinu Hadži Sinanove tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju.
Historija[uredi | uredi izvor]
Nastala je u 17. vijeku, a građena je namjenski kao porodična kuća za bogatiju zanatlijsku porodicu. Do danas nisu pronađeni tačni podaci o osnivaču i graditelju objekta. Pripisuje se narodnom junaku Đerzelez Aliji, ali nije toliko stara da bi mu mogla pripadati. Do kraja 20. vijeka, u trajanju više od 200 godina nalazila u posjedu kazaske porodice Čevanija. U požaru 1697. godine, u kome je gorjelo čitavo Sarajevo, vjerovatno je stradala i ova kuća. Međutim tačnih podataka o stepenu oštećenja, kao i o eventualnoj obnovi nema.
Opis[uredi | uredi izvor]
Ukupna površina graditeljske cjeline, bez bašte, iznosi oko 350 m². Tri osnovna materijala su korišćena za gradnju – kamen, drvo i ćerpič. Konstruktivni sistem kuće je tipičan za staru sarajevsku stambenu arhitekturu.
Po prostornom konceptu uočava se jasno izdiferencirana podjela na dvije odvojene, ali međusobno povezane cjeline – muški i ženski (polujavni i intimni dio kuće). Moguća je podjela i na prostore za vođenje domaćinstva i na prostore za stanovanje.
Tokom 1998. godine je urađen prvo program konzervacije, rekonstrukcije, restauracije i revitalizacije kuće Alije Đerzeleza a potom i glavni projekat restauracije. Nosilac projekta je bio Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo. Nakon toga je u izuzetno dobrom stanju
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Nedžad Kurto, Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
- Nedžad Kurto, Arhitektura Bosne i Hercegovine – Razvoj bosanskog stila, Kulturno naslijeđe, Sarajevo.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Kuća Alije Đerzeleza". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
- ^ "Alija Bejtić: Ulice i trgovi Sarajeva – Topografija, geneza, topinimi". Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973. Arhivirano s originala, 2. 5. 2019. Pristupljeno 13. 9. 2016.