Kockasta kost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Kuboidna kost)
Kuboidna kost – Kockasta kost
(Os cuboideum)
Lijeva kockasta kost – Prednje-medijalna strtana
Lijeva kuboidna kost – Zadnjebočna strana
Zglobljavanja:
Petnokuboidno
Kuboidnočunasto
Klinastokuboidno
Detalji
LatinskiOs cuboideum
Identifikatori
Gray'sp.269
MeSHA02.835.232.043.300.710
Dorlands
/Elsevier
o_07/12598248
TAA02.5.16.001
FMA24527
Anatomska terminologija

Kuboidna kost ili kockasta kost – u ljudskom tijelu – je jedna od sedam kostiju korijena stopala.[1][2][3][4]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Kockasta kost je, u odnosu na os stopala najudaljanija bočna kosti u distalnog retka korijena stopala. Ima približno kockaste dimenzije, pa predstavlja istaknuto mjesto u svoj donjoj (ili tabanskoj) površini, kvrgi kvadra. Kost ima žlijeb kuda prolazi tetetiva dugog lisnog mišića (musculus peroneus longus), do hvatišta na prvoj kosti grane (metatarsus) šake i mdijalne klinaste kosti.[5]

Površi(ne) – Plohe[uredi | uredi izvor]

Leđna površ (ploha, površina) je usmjerena prema gore i bočno; gruba je za prihvatanje ligamenata.

  • Tabanska površ se predstavlja ispred dubokog žlijeba lisne brazde, koja ide koso prema naprijed i medijalno; prihvata tetivu dugog lisnog mišića, a omeđena je istaknutim grebenom, na koji se veže dugi tabanski ligament.

Greben završava bočno u uzvisini kvrge, čija površina predstavlja ovalni oblik. Na njoj klizi sezamska kost ili hrskavica koja se često nalaze u tetivi dugog lisnog mišića. Površina kosti iza žlijeba je gruba, za pričvršćivanje tabanskog petnokuboidnog ligamenta, nekoliko vlakna musculus flexor hallucis brevis, ovojnice tetive tibialis posterior.

  • Bočna površ je u dubokom usjek, formiranom na početku lisne brazde.
  • Zadnja površ je glatka, trouglasta i konkavno-konveksna, za zglobljavanja sa prednjom površinom petne kosti ( petnokuboidni zglob). Njen donjomedijalni ugao se projicira unazad kao nastavak koji podlaže i podržava prednji kraj petne kosti.
  • Prednja površ je manje velčine, a također nepravilno trouglasta. Podijeljena je okomitim grebenom u dvije facete, formirajući četvrti i peti tarsometatatarzalni zglob: medijalna aspekt, četvrtastog oblika, zglobljava se sa četvrtom kosti grane stopala; bočna, veća i više trokutasta artikulira sa petom.
  • Medijalna površ je širok, nepravilno četverostrana, a predstavljena je u sredini i gornjem dijelu glatkog ovalnog dijela, za zglobljavanje s treće klinaste kosti. Iza ovog je (povremeno) manji aspekt, za artikulaciju s čunastom kosti; u ostatku je gruba, za pričvršćivanje jakih međukostnih ligamenata.[6]

Mišićne veze[uredi | uredi izvor]

Sa kockastom kosti je povezan samo jedan mišić: musculus tibialis posterior. On ima hvatište pod površinom kockaste kosti.<ref name=Bojsen>Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 293. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

U stanju poznatom kao kuboidni sindrom kvadar se može iščašiti dolje (subluksacija), što uzrokuje otekline i bol duž središnjeg dijela bočnog ruba stopala.

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. (2014). Gray's anatomy for students, 3rd Edition. Philadelphia, Pa: Elsevier. ISBN 9780702051319.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Moore, KL.; Dalley, AF.; Agur, AM. (2013). Clinically Oriented Anatomy, 7th ed. Lippincott Williams & Wilkins. str. 524. ISBN 978-1-4511-8447-1.
  6. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]