Kula

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Za druga značenja, pogledajte Kula (čvor).

Kula je stambeno-fortifikacijski građevinski objekat iz osmanlijskog perioda. Takvih objekata bilo je nekada do preko tri stotine na području Bosne i Hercegovine.

Turska feudalna gospoda (spahije) gradila je po svojim imanjima posebne kamene dvorce ili kule na više spratova. Služile su za stanovanje i za odbranu. Kao uzor poslužile su im kule po gradovima iz vremena bosanskih vladara. U obrambeni dio tih novih kula preuzete su puškarnice (mazgale) s gradskih bedema, a u njihov stambeni dio ušli su neki sanitarni i drugi elementi iz građanske kuće. Kula je uvijek građena na više spratova. Osnovica kule je s vrlo malom iznimkom kvadrat, rjeđe pravougaonika. Građene su od kamena, od lijepo tesanog krečnjaka. Kule su prekrivene šatorastim krovom od šindre ili kamenih ploča. Stranica kvadrata osnovice kreće se od 6 do 10 metara, a rijetko nešto više. Visine su 11–20, a ima ih i do 25 metara. Zidovi u prizemlju uvijek su nešto deblji od zidova u daljnjim spratovima, najmanja je debljina zidova 100 cm, a najveća 152 cm.

Uz kule gradili su se odžaci ili konaci kao stambeni objekti. To su redovito jednospratne zgrade. A osnova im je uvijek pravougaonik. Građene su od kamena, ćerpiča i drveta.

Oko kula i odžaka je prostrano dvorište opasano ponegdje povisokim zidom. U to se dvorište ulazilo kroz kapiju, građenu na svod. U dvorištu je bilo još i drugih zgrada, te bunar, ako nije bila voda dovedena (vodovod).

Poseban vid kula su kapetanske kule. Građene su na isti način kao i one spahijske, ali ispod tih kula bile su često u zemlji i u prizemlju tamnice, u koje su zatvarali krivce i sužnje.

Kulama su se nazivale i ishodne kuće, građene oko većih gradova, gdje su bogatiji građani ljetovali. U takvim je kulama u prizemlju ponekad staja. Osim prizemlja imali su samo još jedan ili dva sprata. I na takvim je kulama bilo puškarnica.

A istim imenom zvale su se i stražarnice uz važnije drumove, i građene su na isti način kao i kule feudalne gospode.

U Bosni i Hercegovini ima preko četrdeset sela i zaselaka imenom Kula i dvanaest Kulina, trideset i jedno naselje zove se Odžak, četiri Odžaci i jedno Odžačina.

Jedan broj kula proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hamdija Kreševljaković, Sarajevo: Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, „Naše starine“, 1954. godina, 71. -KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Kapetanova kula u Bihaću". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016. 
  2. ^ "Ćumurijina kula". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  3. ^ "Gradaščevića kula". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  4. ^ "Rustempašića kula". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  5. ^ "Sulejmanpašića kula". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  6. ^ "Pašića kula". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 10. 2016. 
  7. ^ "Hajduk kula na Kručevića Brdu, opština Čitluk". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016. 
  8. ^ "Ljubunčića kula". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  9. ^ "Šurkovića kula u Odžacima, općina Konjic". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  10. ^ "Historijska građevina - Pirijina (Smailagića) kula u Livnu". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016. 
  11. ^ "Lalića kula". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 11. 2016. 
  12. ^ "Historijska građevina – Redžep-pašina kula u Žepi". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 7. 2016. 
  13. ^ "Spahovića kula u Bihovu, općina Trebinje". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 
  14. ^ "Hadžiahmetovića kula". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.