Kulen Vakuf

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kulen Vakuf
Naseljeno mjesto
Pogled na Kulen Vakuf sa mosta na Uni
Pogled na Kulen Vakuf sa mosta na Uni
Kulen Vakuf nalazi se u Bosna i Hercegovina
Kulen Vakuf
Kulen Vakuf
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°34′00″N 16°05′00″E / 44.566667°N 16.083333°E / 44.566667; 16.083333Koordinate: 44°34′00″N 16°05′00″E / 44.566667°N 16.083333°E / 44.566667; 16.083333
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonUnsko-sanski
GradBihać
Površina
 • Naseljeno mjesto9,90 km2
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto457
 • Naseljeno mjesto (gustoća)46,16 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj77206
Pozivni broj(+387) 37
Matični broj101036[1]
Matični broj grada10049
Pogledu na selo

Kulen Vakuf je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Bosna i Hercegovina.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Smješteno je na rijeci Uni udaljeno četrdesetak kilometara od Bihaća u pravcu Bosanskog Petrovca.

Historija[uredi | uredi izvor]

Most u Kulen Vakufu je sagrađen između 1703. i 1730. kao Džisri Kebir (Veliki Most), na umjetno stvorenom otoku uz lijevu obalu Une a porušen iza 1878. U gradu su bile 2 tabije i dvoja vrata. S desnom obalom Une bio je vezan velikim mostom, koji je nekada bio i natkriven. Još 1934. vidjeli su se temelji njegovih zidina. Posadom je zapovijedao aga kao ćehaja ostrovičkog kapetana.[2] Nekad je bio centar trgovine i kulture. U svojoj historiji stradao je više puta. Najveći zločin desio se 6-8. septembra 1941. kada je stradalo, prema nekim izvorima, oko 1.300 civilnih žrtava pripadnika bošnjačke nacionalnosti,[3] a prema drugim izvorima oko 2.300 žrtava.[4] Mjesto slično je nastradalo od srpskih snaga tokom Rata u BiH zajedno sa žiteljima naselja Klisa, Orašac i Ćukovi.[5]

Na strmom brdu iznad Une, nedaleko od Kulen Vakufa, u naselju Ostrovica, nalazi se veliko srednjovjekovno i osmanlijsko utvrđenje Stari grad Ostrovica.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kulen Vakuf
2013.[6]1991.[7]1981.[8]1971.[9]
Osoba457 (100,0%)1 063 (100,0%)1 023 (100,0%)1 059 (100,0%)
Bošnjaci426 (93,22%)770 (72,44%)1693 (67,74%)1819 (77,34%)1
Bosanci15 (3,282%)
Srbi5 (1,094%)182 (17,12%)185 (18,08%)214 (20,21%)
Hrvati3 (0,656%)3 (0,282%)7 (0,684%)6 (0,567%)
Ostali3 (0,656%)9 (0,847%)2 (0,196%)11 (1,039%)
Nisu se izjasnili2 (0,438%)
Slovenci1 (0,219%)1 (0,098%)2 (0,189%)
Muslimani1 (0,219%)
Bosanci i Hercegovci1 (0,219%)
Jugoslaveni99 (9,313%)135 (13,20%)7 (0,661%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 28. 8. 2015.
  2. ^ GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI -Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela, II, Sarajevo 1991
  3. ^ PRVI KRAJIŠKI NOP ODRED - Branko J. Bokan, 1988
  4. ^ ZLOČINI USTANIKA U LJUTOČKOJ DOLINI SEPTEMBRA 1941 -Dr. Mujo Begić
  5. ^ "O pokolju u Kulen Vakufu 1941. godine: A što kada partizani počine genocid?". nasevijesti.com. Arhivirano s originala, 28. 8. 2016. Pristupljeno 28. 8. 2015.
  6. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]