Kulen Vakuf
Izgled
Kulen Vakuf | |
|---|---|
Naseljeno mjesto | |
Pogled na Kulen Vakuf sa mosta na Uni | |
| Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
| Koordinate: 44°34′00″N 16°05′00″E / 44.566667°N 16.083333°E | |
| Država | |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Grad | Bihać |
| Površina | |
| • Naseljeno mjesto | 9,90 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 457 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 46,16 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 77206 |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 101036[1] |
| Matični broj grada | 10049 |

Kulen Vakuf je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Bosna i Hercegovina.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Smješteno je na rijeci Uni udaljeno četrdesetak kilometara od Bihaća u pravcu Bosanskog Petrovca.
Historija
[uredi | uredi izvor]Most u Kulen Vakufu je sagrađen između 1703. i 1730. kao Džisri Kebir (Veliki Most), na umjetno stvorenom otoku uz lijevu obalu Une a porušen iza 1878. U gradu su bile 2 tabije i dvoja vrata. S desnom obalom Une bio je vezan velikim mostom, koji je nekada bio i natkriven. Još 1934. vidjeli su se temelji njegovih zidina. Posadom je zapovijedao aga kao ćehaja ostrovičkog kapetana.[2] Nekad je bio centar trgovine i kulture.
Na strmom brdu iznad Une, nedaleko od Kulen Vakufa, u naselju Ostrovica, nalazi se veliko srednjovjekovno i osmanlijsko utvrđenje Stari grad Ostrovica.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kulen Vakuf | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[3] | 1991.[4] | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 457 (100,0%) | 1 063 (100,0%) | 1 023 (100,0%) | 1 059 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 426 (93,22%) | 770 (72,44%)1 | 693 (67,74%)1 | 819 (77,34%)1 | |||
| Bosanci | 15 (3,282%) | – | – | – | |||
| Srbi | 5 (1,094%) | 182 (17,12%) | 185 (18,08%) | 214 (20,21%) | |||
| Hrvati | 3 (0,656%) | 3 (0,282%) | 7 (0,684%) | 6 (0,567%) | |||
| Ostali | 3 (0,656%) | 9 (0,847%) | 2 (0,196%) | 11 (1,039%) | |||
| Nisu se izjasnili | 2 (0,438%) | – | – | – | |||
| Slovenci | 1 (0,219%) | – | 1 (0,098%) | 2 (0,189%) | |||
| Muslimani | 1 (0,219%) | – | – | – | |||
| Bosanci i Hercegovci | 1 (0,219%) | – | – | – | |||
| Jugoslaveni | – | 99 (9,313%) | 135 (13,20%) | 7 (0,661%) | |||
Poznate ličnosti
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 28. 8. 2015.
- ↑ GRADOVI U BOSNI I HERCEGOVINI -Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela, II, Sarajevo 1991
- ↑ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 18)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 17. 1. 2016.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 28. 8. 2015.
