Kuljanski put

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Kuljanski put je zvornička mahala u kojoj je pretežno živjelo muslimansko romsko stanovništvo. Nastala je u 17. ili 18. vijeku ispod brda Kahvenjača, s obje strane potoka koji je proticao kroz nju i Kanare. Nalazi se između Fetije, Baira i Kanara uz put ka Kula Gradu, po čemu je i dobila ime. Sve do kraja Drugog svjetskog rata, ova mahala nazivana je Ciganlukom. Međutim, stanovnici Kuljanskog puta danas se uglavnom iskazuju kao Bošnjaci, a veoma mali broj kao Romi.

Sa zapadne strane Kahvenjače, uz putić što se od Kuljanskog puta odvaja ka Muratovcu, visoko iznad Srpske varoši i Zlatice, formirano je u prvoj polovini 20. vijeka romsko naselje Misir bašča. U podnožju Kahvenjače, iznad Kuljanskog puta, nalazilo se staro pravoslavno groblje sve do izmještanja u Karakaj 1870-ih.

U periodu između svjetskih ratova i neposredno nakon toga, na Kuljanskom putu živjele su porodice: Ahmetovići, Alići, Batanovići, Beganovići, Beharići, Beširevići, Đelići, Čelibagići, Hambići, Kamerići, Kanići, Kičići, Kudići, Kugubići, Malagići, Motovci, Mujići, Ribići, Spahići, Šabanovići, Zlatići i dr.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hudović, Mehmed (2000). Zvornik: Slike i bilješke iz prošlosti. Sarajevo: Udruženje građana općine Zvornik.