Kultura u Zagrebu
Grad Zagreb osnivač je 40 institucija u kulturi u koje je uključeno deset gradskih muzeja, među kojima su: Muzej grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt i Muzej suvremene umjetnosti.
Poseban status ima javna ustanova Galerija Klovićevi dvori, kojoj su osnivači Grad Zagreb i Republika Hrvatska.[1]
U okviru gradske uprave Grada Zagreba djeluje i 16 Centara za kulturu Grada Zagreba,[2] jedna filmska ustanova i jedna knjižnica. Grad je vlasnik sedam gradskih kazališta, a u Hrvatskom narodnom kazalištu (uz Republiku Hrvatsku) sudjeluje s 50 % vlasništva. Dvije glazbene ustanove, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog i Zagrebačka filharmonija u vlasništvu su Grada Zagreba.
Pororišta
[uredi | uredi izvor]- Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
- Teatar Exit
- Dramsko kazalište Gavella
- Satiričko kazalište Kerempuh, ranije Jazavac
- Gradsko kazalište Komedija
- Off Theatar bagatella
- Teatar &TD
- Zekaem, Zagrebačko kazalište mladih
- Dječja scena Ribica
- Dječje kazalište Dubrava
- Gradsko kazalište Trešnja
- Gradsko kazalište Žar ptica
- Kazalište Mala scena
- KNAPP
- Scena Vidra
- Zagrebačko kazalište lutaka
Film
[uredi | uredi izvor]Galerije
[uredi | uredi izvor]- Galerija 11
- Galerija Amadeo
- Galerija Badrov – Foto art galerija
- Galerija Beck
- Galerija Deči
- Galerija Forum
- Galerija Kaptol
- Galerija karikatura Felix F.F.
- Galerija Klovićevi dvori
- Galerija Lav
- Galerija Mala
- Galerija Mirko Virius – Hrvatsko društvo naivnih umjetnika – HDNU
- Galerija Miroslav Kraljević
- Galerija Mona Lisa
- Galerija OFF&OFF theater Bagatella
- Galerija Spot fotokluba Zagreba
- Galerija studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu
- Galerija Udruge hrvatskih branitelja – dragovoljaca Domovinskog rata
- Galerija Ulupuh
- Galerija Urlich – Likum
- Galerija Zvonimir
- Hrvatski dom likovnih umjetnika
- HDLU – Salon galerije Karas
- Kabinet grafike HAZU
- Nadbiskupski duhovni stol
- Ulična galerija knjižnice Augusta Cesarca
- Ulične galerije Likum
- Umjetnički paviljon
Biblioteke
[uredi | uredi izvor]- ZAGRABIENSIA, zavičajna zbirka Zagrepčana
- Središnja biblioteka Albanaca u Hrvatskoj, djeluje pri biblioteki i čitaonici Bogdan Ogrizović
- Središnja biblioteka Roma u Hrvatskoj
- Središnja biblioteka Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj[3]
Muzeji
[uredi | uredi izvor]- Arheološki muzej
- Etnografski muzej
- Hrvatski muzej arhitekture HAZU
- Hrvatski muzej naivne umjetnosti
- Hrvatski povijesni muzej
- Hrvatski prirodoslovni muzej
- Hrvatski športski muzej
- Lovački muzej
- Moderna galerija
- Muzej grada Zagreba
- Muzej hrvatskih telekomunikacija
- Muzej Mimara
- Muzej suvremene umjetnosti
- Muzej za umjetnost i obrt
- Muzejski dokumentacijski centar
- Tehnički muzej
- Tiflološki muzej
- Fundacija Ivana Meštrovića, Atelje Meštrović
- Gliptoteka HAZU
- Hrvatski školski muzej
- Memorijalna zbirka Jozo Kljaković
- Memorijalna zbirka Miroslava i Bele Krleže
- Muzej i radionica Franje Schneidera
- Stan arhitekta Viktora Kovačića
- Strossmayerova galerija starih majstora
- Zbirka Richter
Centri za kulturu
[uredi | uredi izvor]- Centar za kulturu Trešnjevka
- Centar kulture na Peščenici - KNAP
- Centar za kulturu Novi Zagreb
- Centar za likovni odgoj grada Zagreba
- Centar za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust
- Centar za kulturu Histrionski dom
- Kulturni centar Travno i Posudionica i radionica narodnih nošnji
- Centar za kulturu i informacije Maksimir
- Centar mladih Ribnjak
- Kulturno informativni centar
- Narodno sveučilište Dubrava
- Narodno sveučilište Sesvete
- Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad
- Centar za kulturu i film Augusta Cesarca
- Zagrebački nezavisni centar za kulturu - Pogon
- Centar za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture[4]
Knjižare
[uredi | uredi izvor]Antikvarijati (knjige)
[uredi | uredi izvor]Prije 1990. u Zagrebu su postojala tri antikvarijata, na Zrinjevcu, par metara od križanja Gundulićeve i Masarykove i u Ilici nedaleko Pčelarske centrale. Aktualni aktivarijati su:
- Bono – Kaptol 29.
- Brala – kraj Botaničkog vrta, adresa je Mihanovićeva 32. Otvoren oko 1990., relativno malene kvadrature, ali nabijen knjigama.
- Jesenski i Turk – također otvoren poslije 1990., posluju na više adresa, Vukotinovićeva 4 (južna strana Novinarskog doma), Ilica 42 (zatvorili su prostor u Marićevom prolazu).
- Moderna vremena – Teslina 16, knjižara i antikvarijat, solidan izbor stripova
- Okić – Petrinjska 83, otvoren 2004. (na toj lokaciji), 3 minute od Glavnog kolodvora
- Tin Ujević, antikvarijat Nakladnog zavoda Znanje, Zrinjevac 16, starosjedilac u ovom poslu
Festivali u Zagrebu
[uredi | uredi izvor]Naj, naj, naj festival, Zagrebački filmski festival, Animafest, Međunarodna smotra folklora, Eurokaz, Festival eksperimentalnog filma i videa 25 FPS, Dani hrvatskog filma, Revija amaterskog filma, ZagrebDox, Festival jednakih mogućnosti, Red rocks & crafts festival – Tjedan indijanske umjetnosti, glazbe i plesa, Advent u Zagrebu...
Kulturne udruge
[uredi | uredi izvor]- katedra Čakavskog sabora "Društvo Istrana"
Književne manifestacije u Zagrebu
[uredi | uredi izvor]Novine u Zagrebu
[uredi | uredi izvor]U Zagrebu su sjedišta brojnih hrvatskih nacionalnih dnevnika: Vjesnik, Večernji list, Sportske novosti, Jutarnji list, tjednika, polumjesečnika, mjesečnika i drugih časopisa.
U Zagrebu su svojevremeno postojale i dnevne novine na njemačkom jeziku Agramer deutsche Zeitung, Kroatische Korrespondent, Agramer Tagblatt.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Gradske ustanove". www.zagreb.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 15. 3. 2025.
- ↑ društvo, Frano Boban, Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno (6. 7. 2023). "City of Zagreb culture centers". ArcGIS StoryMaps (jezik: hrvatski). Pristupljeno 14. 3. 2025.
- ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje biblioteke nacionalnih manjina
- ↑ "Gradske ustanove u kulturi kojima je osnivač Grad Zagreb". www.zagreb.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 15. 3. 2025.