Kurt Waldheim
| Kurt Waldheim | |
|---|---|
 | |
| 9. predsjednik Austrije | |
| Vrijeme na dužnosti 1986–1992. | |
| Prethodnik | Rudolf Kirchschläger |
| Nasljednik | Thomas Klestil |
| 4. generalni sekretar Ujedinjenih nacija | |
| Vrijeme na dužnosti 1. januar 1972 – 31. decembar 1981. | |
| Prethodnik | U Thant |
| Nasljednik | Javier Pérez de Cuéllar |
| Ministar vanjskih poslova Austrije | |
| Vrijeme na dužnosti 19. januar 1968–21. april 1970. | |
| Lični podaci | |
| Rođenje | 21. decembar 1918. Sankt Andrä-Wördern, Prva Austrijska Republika |
| Smrt | 14. juni 2007 (88 godina) Beč, Austrija |
| Politička stranka | Narodna stranka Austrije |
| Supružnik | Elisabeth Ritschel (od 1944) |
| Djeca | 3 |
| Vojna služba | |
| Pripadnost | Savezna Država Austrija (1936–1937) Nacistička Njemačka (1941-1945) |
| Vojska | Vojska Austrije Vermaht |
| Ratovi/bitke | Drugi svjetski rat |
Kurt Waldheim (Sankt Andrä-Wördern, 21. decembar 1918 – Beč, 14. juni 2007) bio je austrijski diplomat i političar.
Biografija
[uredi | uredi izvor]U Beču je završio Diplomatsko-konzularnu akademiju. Bio je doktor pravnih nauka. Član je austrijskih delegacija na međunarodnum pregovorima u Parizu, Londonu i Moskvi. Poslije je bio poslanik u parlamentu, a zatim ambasador Austrije u Kanadi. Ministar vanjskih poslova Austrije je od 1968. do 1972.
Bio je četvrti generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1972. do 1981. i šesti predsjednik Austrije od 1986. do 1992.Dok se kandidovao za ovu funkciju na izborima 1986, otkriće njegove službe u Grčkoj i Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata, te njegovog znanja o nacističkim zločinima kao obavještajnog oficira u nacističkom Wehrmachtu,[1] izazvalo je međunarodnu kontroverzu.[2]Jugoslavenska državna komisija proglasila ga je ratnim zločincem. Waldheim je kao obaveštajni oficir bio član štaba generala Alexandra Löhra, zapovjednika njemačke armije koja je pokrivala jugoistok Evrope. Učestvovao je u borbama na Kozari u ljeto 1942.[3] Waldheima je zbog zasluga u bici na Kozari odlikovao hrvatski poglavnik Ante Pavelić.[4] Predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito, odlikovao je Waldheima jednim od najviših jugoslovenskih odlikovanja, ne znajući detalje njegove prethodne vojne službe.[5]
Waldheim je negirao da je znao da se u Bosni događaju ratni zločini na vrhuncu bitaka između nacista i Titovih partizana 1943.[6] Prema Eliju Rosenbaumu, Waldheim je 1944. pregledao i odobrio paket antisemitskih propagandnih letaka koji su trebali biti bačeni iza sovjetskih linija, od kojih je jedan završavao: "Dosta jevrejskog rata, ubijte Jevreje, dođite."[7]
Washington i London stavili su ga na listu osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD i Veliku Britaniju.[8] Ta odluka nikad nije promijenjena. Umro je u Beču 14. juna 2007. nakon što mu je otkazalo srce.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "The Waldheim Waltz - Waldheims Walzer - A movie by Ruth Beckermann www.thewaldheimwaltz.com en". www.thewaldheimwaltz.com. Pristupljeno 10. 10. 2024.
- ↑ Klein, David Ian (4. 6. 2021). "75 years after Nuremberg, America's top Nazi-hunter looks back". The Forward. Pristupljeno 9. 5. 2023.
- ↑ Kandell, Jonathan (15. 6. 2007). "Kurt Waldheim". The New York Times. Pristupljeno 7. 5. 2010.
Waldheim took part in, and was decorated for, Operation Kozara, a large-scale antipartisan operation involving mass reprisals – at the rate of 100 executions for every German killed – and mass deportations of Serb women and children to concentration camps.
- ↑ Letter from Europe: Vienna, 20 June The New Yorker
- ↑ "Wir Österreicher wählen, wen wir wollen". Der Spiegel (jezik: njemački). 14. 4. 1986.
Staatschef Tito überreichte Waldheim trotzdem einen der höchsten jugoslawischen Orden [Anyhow, Tito awarded Waldheim with one of the highest Yugoslav orders].
- ↑ "Kurt Waldheim". The Daily Telegraph. London. 15. 6. 2007. Pristupljeno 7. 5. 2010.
- ↑ Rosenbaum, EM with Hoffer W, Betrayal: The Untold Story of the Kurt Waldheim Investigation and Cover-Up St. Martin's Press, 1993, ISBN 0-312-08219-3, str. 338.<nowiki>
- ↑ "Waldheim, ex-UN leader and Nazi, buried in Austria". Reuters. 23. 6. 2007.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Zvanična biografija (en)
| Prva republika (1918–1938) |  | |
|---|---|---|
| Druga republika (1945–trenutno) | ||
| Vršioci dužnosti | ||
 | ||
Normativna kontrola  |
|
|---|