LARP6

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
LARP6
Dostupne strukture
PDBPretraga ortologa: PDBe RCSB
Spisak PDB ID kodova

2MTF, 2MTG

Identifikatori
AliasiLARP6
Vanjski ID-jeviOMIM: 611300 MGI: 1914807 HomoloGene: 32408 GeneCards: LARP6
Lokacija gena (čovjek)
Hromosom 15 (čovjek)
Hrom.Hromosom 15 (čovjek)[1]
Hromosom 15 (čovjek)
Genomska lokacija za LARP6
Genomska lokacija za LARP6
Bend15q23Početak70,829,130 bp[1]
Kraj70,854,157 bp[1]
Lokacija gena (miš)
Hromosom 9 (miš)
Hrom.Hromosom 9 (miš)[2]
Hromosom 9 (miš)
Genomska lokacija za LARP6
Genomska lokacija za LARP6
Bend9|9 BPočetak60,620,272 bp[2]
Kraj60,646,084 bp[2]
Ontologija gena
Molekularna funkcija vezivanje sa RNK
nucleic acid binding
GO:0001948, GO:0016582 vezivanje za proteine
sequence-specific mRNA binding
myosin binding
RNA stem-loop binding
mRNA 5'-UTR binding
Ćelijska komponenta citoplazma
jedro
polysome
ribonukleoprotein
Biološki proces GO:0033168, GO:0036404, GO:1902360 RNA processing
regulation of translation
positive regulation of collagen biosynthetic process
positive regulation of translation
positive regulation of mRNA binding
Izvori:Amigo / QuickGO
Ortolozi
VrsteČovjekMiš
Entrez
Ensembl
UniProt
RefSeq (mRNK)

NM_197958
NM_001286679
NM_018357

NM_026235

RefSeq (bjelančevina)

NP_001273608
NP_060827
NP_932062

NP_080511

Lokacija (UCSC)Chr 15: 70.83 – 70.85 MbChr 9: 60.62 – 60.65 Mb
PubMed pretraga[3][4]
Wikipodaci
Pogledaj/uredi – čovjekPogledaj/uredi – miš

La-srodni protein 6, znan i kao aheron ili član 6 porodice La ribonukleoproteinskog domena (LARP6), je protein koji je kod ljudi kodiran genom LARP6.[5]

Valavanis et al. (2007) utvrdili su da gen ACHN sadrži najmanje dva egzona i obuhvata približno 22,6 kb. Analizom sekvence, mapirali su gen ACHN na hromosomu 15q23.[6]

Aminokiselinska sekvenca[uredi | uredi izvor]

Dužina polipeptidnog lanca je 491 aminokiselina, a molekulska težina 54.737 Da.[7]

1020304050
MAQSGGEARPGPKTAVQIRVAIQEAEDVDELEDEEEGAETRGAGDPARYL
SPGWGSASEEEPSRGHSGTTASGGENEREDLEQEWKPPDEELIKKLVDQI
EFYFSDENLEKDAFLLKHVRRNKLGYVSVKLLTSFKKVKHLTRDWRTTAH
ALKYSVVLELNEDHRKVRRTTPVPLFPNENLPSKMLLVYDLYLSPKLWAL
ATPQKNGRVQEKVMEHLLKLFGTFGVISSVRILKPGRELPPDIRRISSRY
SQVGTQECAIVEFEEVEAAIKAHEFMITESQGKENMKAVLIGMKPPKKKP
AKDKNHDEEPTASIHLNKSLNKRVEELQYMGDESSANSSSDPESNPTSPM
AGRRHAATNKLSPSGHQNLFLSPNASPCTSPWSSPLAQRKGVSRKSPLAE
EGRLNCSTSPEIFRKCMDYSSDSSVTPSGSPWVRRRRQAEMGTQEKSPGT
SPLLSRKMQTADGLPVGVLRLPRGPDNTRGFHGHERSRACV
Simboli

Kloniranje i ekspresija[uredi | uredi izvor]

Korištenjem protokola diferencijalnog izbora, Valavanis et al. (2007) identificirali su gen LARP6, koji je povezan s programiranom ćelijskom smrću međusegmentnih mišića moljca Manduca sexta (duhanski sokolova sovica) kada završava metamorfozu od kukuljice do odrasle jedinke. Nazvali su gen aheron (Achn), prema rijeci koja u grčkoj mitologiji vodi u carstvo mrtvih. Pregledavanjem biblioteke cDNK ljudskog hipokampusa sa sekvencom koja pokazuje visoki identitet sekvence na Manduca Achn, praćenim RT-PCR, sastavili su ljudsku ACHN cDNK pune dužine. ACHN kodira izvedeni protein od 491 aminokiseline sa tri ponavljanja N-terminalnog Lupus antigena (La), mjestom amidacije, jedarnim lokalizacijskim i eksportnim signalima, navodnim motivom prepoznavanja RNK, navodnim mjestima fosforilacija i glikozilacija i tri SP ponavljanja. Ljudski protein je 46%, a 94% sličan proteinima Manduce i miša. RT-PCR analiza miševa pokazala je najveću ekspresiju Ahna u mozgu, snažnu ekspresiju u srcu, skeletnim mišićima i sjemenicima, a nižu u timusu, slezeni i bubregu. Studije pokretljivosti na gelu pokazale su da je Achn protein posttranslacijski modificiran.

Funkcija gena[uredi | uredi izvor]

Valavanis et al. (2007) citirali su neobjavljene studije koje pokazuju da je Achn ključni regulatorni protein koji kontrolira diferencijaciju u nekoliko loza, a naročito mišića. Gubitak Achn bilo u C2C12 mioblastima in vitro, bilo u embrionima zebrica, rezultirao je neuspjehom u formiranju multijedarnih miocijevi. Zaključili su da je Achn regulatorni protein koji vjerovatno posreduje u različitim razvojnim i homeostatskim procesima.

Funkcionalnom karakterizacijom kvasca, Hussain et al. (2013) pokazali su da ljudski LARP4, LARP6 i LARP7, u punoj dužini nisu supresori posredovani putem tRNK, iako su njihovi La moduli (tj. La motiv (LAM) i susjedni motiv RNK prepoznavanja (RRM)) sami imali aktivnost supresije koja je bila neovisna o stabilnoj 3-prim end-zaštiti pre-tRNK. Umjesto toga, LARP4, LARP6 i LARP7 bili su RNK šaperoni čije su aktivnosti bile neovisne od UUU-3-prim-OH vezivanja i bile su usredotočene oko RRM-a i sekvence neposredno nizvodno od RRM-a. Aktivnost supresije posredstvom tRNK posredovanih La modula povezana je s aktivnošću šaperona, budući da je LAM djelovao kao pomoćna struktura koja je pomogla regrutovanju RNK u susjedni RRM.[8]

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

U nedavnoj studiji povezanosti genoma, gen LARP6 povezan je sa osobinama glukoze natašte, diabetes mellitus tip 2 i gojaznost.[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c GRCh38: Ensembl release 89: ENSG00000166173 - Ensembl, maj 2017
  2. ^ a b c GRCm38: Ensembl release 89: ENSMUSG00000034839 - Ensembl, maj 2017
  3. ^ "Human PubMed Reference:". National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine.
  4. ^ "Mouse PubMed Reference:". National Center for Biotechnology Information, U.S. National Library of Medicine.
  5. ^ "Entrez Gene: La ribonucleoprotein domain family".
  6. ^ Valavanis, C., Wang, Z., Sun, D., Vaine, M., Schwartz, L. M. Acheron, a novel member of the lupus antigen family, is induced during the programmed cell death of skeletal muscles in the moth Manduca sexta. Gene 393: 101-109, 2007. PubMed: 17383118
  7. ^ "UniProt, Q9BRS8". Pristupljeno 15. 7. 2021.
  8. ^ Hussain, R. H., Zawawi, M., Bayfield, M. A. Conservation of RNA chaperone activity of the human La-related proteins 4, 6 and 7. Nucleic Acids Res. 41: 8715-8725, 2013. PubMed: 23887937
  9. ^ Strawbridge RJ, Dupuis J, Prokopenko I, et al. (august 2011). "Genome-Wide Association Identifies Nine Common Variants Associated With Fasting Proinsulin Levels and Provides New Insights Into the Pathophysiology of Type 2 Diabetes". Diabetes. 60 (10): 2624–34. doi:10.2337/db11-0415. PMC 3178302. PMID 21873549.

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]