LCD monitor

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
LCD monitor
Presjek LCD prikaza

LCD monitor (engl. liquid crystal display) je ravni, tanki monitor čiji je ekran sastavljen od određenog broja piksela koji su poredani ispred nekog svjetlosnog izvora. LCD monitori rade na principu promjene polarizacije svjetlosti pomoću tekućih kristala koji su pod određenim naponom. Troše vrlo malo električne energije i zauzimaju malo prostora, što je idealno za prenosive uređaje sa ekranima. Prvi put su proizvedeni 1971. godine od tvrtke ILIXCO, a koja se danas naziva LDS Incorporated.

Kako LCD radi?[uredi | uredi izvor]

Tečni kristal je želatinozna masa, koja je smještena između prozirnih elektroda. Pod djelovanjem upravljačkog napona na elektrode, čestice kristala se orijentišu u određenom smijeru i počinju ispoljavati polarizirajući efekat, propuštajući samo određeni dio svjetlosnog spektra. Propuštanjem željenog dijela spektra i blokiranjem neželjenog određuje se intenzitet i boja svjetlosnog elementa (pixela) i na taj način se može generisati slika kao matrica upravljivih piksala.

Postoje dva osnovna tipa LCD ekrana: monohromatski i kolor. Monohromatski su osjetno jednostavniji i samim tim jeftiniji. Kolor varijante su puno kompleksnije, a samim tim i skuplje.

Slika se formira osvjetljavanjem jedne linije za drugom ekrana, dok se ne iscrta cijela slika. To znači da je vrijeme osvjetljaja osnovnog elementa slike Tes = Ts/480, gdje je Ts vrijeme formiranja cijele slike. Ovako malo Tes se negativno odražava na nivoe osvjetljaja i kontrasta. Slika je blijeda, a kontrast iznosi svega 1:10. Kontrast je odnos najsvjetlijeg i najtamnijeg elementa slike. Pošto se slika formira iz linija, prva linija mora zadržati osvjetljaj dok se ne iscrta zadnja linija slike. To znači da se moraju koristiti ekrani sa velikom perzistencijom. Visoka perzistencija znači tromost ekrana, pa se na ovakvim ekranima ne mogu prikazivati filmovi i slični video sadržaji, jer ekran ne može pratiti dinamiku slike. Broj upravljačkih tranzistora je minimalan Nut=640+480=1120. Obzirom na relativno slab kvalitet slike, a dobru robusnost, ovi ekrani se koriste za situacije gdje dinamika prikaza nije od posebnog značaja (POS terminali, signalizacija na aerodromima, table za obavještenja itd.).

Tehnologija proizvodnje ovih ekrana poznata je pod imenom TFT (engl. Thin Film Transistor), a naziv potiče od načina proizvodnje upravljačkih tranizistora. Kod kolor ekrana upravlja se svakim elementom slike posebno, pa je broj upravljačkih tranzistora Nut jako velik. Za rezoluciju ekrana 640*480, Nut=640*480*3=921600, što je uporedljivo sa P-om 80486. Obzirom da se svaki elemenat slike sastoji od 3 podpixela i da se može upravljati osvjetljajem svakog subpixela, moguće je postići potpuni kolor efekat. Obzirom da se upravlja pojedinačnim elementima slike Tes = Ts, pa perzistencija ekrana nije problem i može biti minimalna. Dinamika slike više ne zavisi od perzistencije ekrana, ali se kao problem javlja tromost samog tečnog kristala. Tehnološki napredak je dovoljan da ovi ekrani mogu prikazivati filmove i video sadržaj, ali su ipak mogući problemi u dinamici slike pri sportskim prijenosima, filmovima i sličnim dinamičkim sadržajima.

Osobine LCD prikaza[uredi | uredi izvor]

  • Prirodna rezolucija

LCD monitori su napravljeni da najbolje prikazuju sliku na jednoj rezoluciji koja zavisi od veličine ekrana. Moguće je postaviti rezoluciju koja nije prirodna za neki LCD monitor, ali onda opada kvaliteta slike, kao i što se gubi pravilan geometrijski oblik slike.

  • Brzina Odaziva (Response Rate)

Brzina odaziva označava brzinu kojom piksel može mijenjati boje, brže je bolje, prevelik odaziv znači da će slika "kasniti" te će se pojavljivati anomalije kao što je "ghosting" efekat koji se pojavljuje onda kada je promjena boja veoma česta najčešće u filmovima i 3D igrama. Mjeri se u milisekundama (ms).

  • Ugao gledanja

Za razliku od CRT monitora, LCD monitori ne daju istu kvalitetu slike ako se u njih gleda iz različitih uglova. Obično ako gledamo LCD sa strane, boje gube kvalitetu, prikaz je zamračen ako ne i potpuno nečitljiv. Godinama se LCD monitori unaprijeđuju da bi se ova poteškoća smanjila, a shodno tome su predstavljeni widescreen ekrani koji su vodoravno produženi što prirodno odgovara čovječijem oku.

  • Osvjetljenje i kontrast

Osvjetljenje kod LCD monitora se mjeri u Kandelama po kvadratnom metru (cd/m2), obično varira od 250 do 350 cd/m2. Kontrast mjeri mogućnost LCD-a da prikazuje bijele i tamne tonove, što je omjer veći to je bolje, obično današnji LCD monitori imaju omjer 450:1 pa sve do 6000:1.Recimo philipsov model 9731d uparavo ima rezoluciju 6000:1.

  • Mogućnost podešavanja, integracija i priključci

LCD monitori se mogu veoma precizno podešavati jer postoji mnogo opcija. Slika se može okretati ili tiltovati, te se može mijenjati položaj slike (vodoravni ili uspravni). Također, neki monitori imaju ugrađene zvučnike, dodatne USB priključke, a sve više monitora dolazi sa digitalnim priključkom koji je svojevrsno budućnost, te nudi mnogo kvalitetniju sliku jer nema potrebe za pretvaranjem u analogne signale.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: