Lašva (župa)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Župa Lašva, u ranom srednjem vijeku bila je u jezgru srednjovjekovne bosanske države. Obuhvatala je područje današnjih opština Busovača, Vitez, Novi Travnik i Travnik.

Bila je pod upravom bosanskih banova, a kasnije kraljeva. Jedna je od najvećih i najplodnijih župa srednje Bosne. Vjerovatno je bila dobro naseljena stanovništvom koje se, uglavnom, bavilo poljoprivredom. Na tom području konstatovano je više od 50 nekropola stećaka iz XIV i XV vijeka, kao i srednjovjekovni gradovi Toričan, Travnik, Bosnić ili Škaf i Vrbenac grad.

U srednjem vijeku glavni put sa zapada išao je dolinom Lašve, te preko sela Lugova kod Busovače, Kondžila i Radovaljske rijeke silazio u Visoko. Tim putem bili su povezani sa centralnom Bosnom Uskoplje i Donji Kraji.

O župi Lašvi, obzirom na njenu prostranost i značaj, nema mnogo istorijskih dokumenata.

Ova župa se prvi put pominje u povelji kralja Bele IV iz 1244. godine, čija autentičnost nije dokazana, kao posjed bosanske biskupije navodi se mjesto “kod tri crkve”.

Godine 1373. ban Tvrtko daruje Stjepanu Rajkoviću selo Čukle.

Godine 1380. kralj Tvrtko I imenovao je Hrvoja Vukčića velikim vojvodom i darovao dva sela u Lašvi: Trbeušu i Bilu. Vjerovatno su ta sela bila sastavni dijelovi kraljevske domene.

Krajem XIV vijeka u jednom dijelu župe Lašve, oko Turbeta, imao je svoje posjede tepčija Batalo. Javlja se kao svjedok u poveljama bosanskh vladara, od Dabiše do Ostoje, na prelomu iz XIV u XV vijek.

Ljeta 1415. na području Lašve, u kojoj je Hrvoje Vukčić Hrvatinić imao neke posjede, vodila se bitka između ugarske i osmanske vojske u kojoj su Ugri bili poraženi.

U jednom dokumentu dubrovačkog arhiva 8. 2. 1421. pominje se kastelan u tvrđavi u Turici u Lašvi Nije poznato gdje se to mjesto nalazi . Na području Lašve 16.VII 1455. godine opljačkan je trgovac Radoslav Umiljenović iz Dubrovnika.

O srednjovjekovnom gradu Travniku nema pomena u istorijskim dokumentima, ali oblik gornje tvrđave, u kojoj se nalazila dvorska palača, kao i toponim “Varoš” ispod tvrđave govore u prilog postojanju podgrađa uz utvrđenje u srednjem vijeku.

Tek 1464. godine pominje se grad Travnik. Te godine osmanski hroničar Dursun-beg bilježi da su se osmanske trupe sa sultanom Mehmedom II el- Fatihom na čelu pri svom pohodu na Jajce zadržale u Travniku.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Kliko, Amir, Tepčija Batalo, gospodar župa Sane i Lašve, Divan 45, časopis Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", Općinsko društvo Travnik, 2004.
  • Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE