Lamija Hadžiosmanović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Lamija Hadžiosmanović
Lamija Hadžiosmanović.jpg
Rođenje (1931-12-04) 4. decembar 1931.
Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija
Smrt (2016-05-09) 9. maj 2016 (84 god)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Zanimanje orijentalist, filolog
Nacionalnost Bošnjakinja

Dr. Lamija Hadžiosmanović (1931-2016[1]) bila je bosanskohercegovačka orijentalistica i filologinja.

Završila je studije orijentalnih jezika sa historijom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1957.

Pohađala je postdiplomski studij i odbranila magistarski rad na Univerzitetu Ayni Šems u Kairu, s temom iz islamske civilizacije 1966. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave 1878–1918. godine" odbranila je 1977. na Odsjeku za opštu književnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Od 1960. radila je kao bibliotekarka na Odsjeku za orijentalnu filologiju, a 1975. kao asistent počinje raditi na Odsjek Odsjeku za opštu književnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo. Prošla je sva univerzitetska zvanja. Penzionisana je 2005, a kasnije je izabrana za profesora emeritusa.

Proučavala je deftere iz osmanlijskog razdoblja, bavila se bibliografijom, bibliotekarstvom, prevođenjem s turskog jezika književnih i naučnih djela iz starijeg razdoblja, kao i savremenih autora (također poezije bosanskohercegovačkih pjesnika na turski), te priređivanjem antologija pjesništva nastalog na turskom jeziku (Odjek, Treći program Radio Sarajeva, Bibliotekarstvo, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Prilozi za orijentalnu filologiju, Prilozi Instituta za istoriju).

Bila je član Izdavačkog savjeta preduzeća "Svjetlost" (1972–1977), član redakcija Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i Godišnjaka BZK "Preporod", član Savjeta BZK "Preporod", član Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i član Savjeta Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Bila je predsjednik Upravnog odbora Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Dobitnica je Zlatnog broša za oblast nauke (1988), Srebrenog alema s ljiljanom od SDA (2007), Srebrene plakete za postignute rezultate u oblasti obrazovanja i nauke (2010) i Nagrade za životno djelo "Hasan Kaimija" za 2012 (prva žena koja je dobila ovu nagradu). Bila je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Dva deftera iz Crne Gore iz vremena Skender-bega Crnojevića (koautor: Branislav Đurđev), ANUBiH, Sarajevo, 1973.
  • Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave 1878–1918, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1979.
  • Biser - književnohistorijska monografija i bibliografija (koautor Emina Memija), Narodna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 1998.
  • Bosanski kuhar, "Sejtarija", Sarajevo, 2007.
  • Bibliografija Prve muslimanske nakladne knjižare i štamparije (Muhameda Bekira Kalajdžića), Udruženje ilmije u SRBiH, Sarajevo, 1967.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Preminula profesorica Lamija Hadžiosmanović". Novo vrijeme. 9. 5. 2016. Pristupljeno 9. 5. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]