Idi na sadržaj

Larin Paraske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Larin Paraske
Larin Paraske na slici Alberta Edelfelta iz 1893.
Rođenje27. decembar 1833.
Lempaala, sjeverna Ingrija, Ruska Imperija
Smrt3. januar 1904.
Vaskela, Sakkola, Ruska Imperija

Larin Paraske (rođena kao Paraskeva Nikitina; Lempaala, sjeverna Ingrija, Ruska Imperija, 27. decembar 1833. – Vaskela, Sakkola, 3. januar 1904.) bila je ižorska runopjevačica i usmena pjesnikinja. Smatra se jednom od ključnih ličnosti finske narodne poezije i jednim od najvažnijih izvora za bilježenje i proučavanje finsko-karelijske usmene tradicije.[1][2]

Paraske je potjecala iz ižorske sredine u sjevernoj Ingriji i veći dio života provela je u pograničnom prostoru između Ingrije i Karelijske prevlake. U folklorističkoj i književnohistorijskoj literaturi ističe se kao najpoznatija pjevačica tog područja i kao izuzetna poznavateljica kalevalskog stiha i usmene pjesničke tradicije.[1][3]

Njena usmena ostavština sačuvana je zahvaljujući zapisivačima narodne poezije. A. A. Borenius zapisao je dio njenog repertoara 1877, a od 1887. Adolf Neovius sistematski je bilježio njene pjesme, poslovice i zagonetke.[1][3] Paraske je prema institucionalnim i stručnim izvorima mogla izrecitirati više od 32.000 stihova, što ju je učinilo jednom od najvažnijih pojedinačnih izvora finske folklorne građe.[4]

Početkom 1890-ih boravila je u Porvoou i Helsinkiju, gdje je stekla širu javnu pažnju. Njene izvedbe slušali su i umjetnici povezani s finskim kulturnim nacionalizmom, među njima i Jean Sibelius, čije je zanimanje za narodnu muziku i runopjevanje povezivano s tim susretom.[1][5] Larin Paraske postala je i tema likovne umjetnosti, naročito u djelima Alberta Edelfelta.[4]

U finskoj kulturnoj historiji ostala je simbol usmenog pjesništva i spona između izhorske tradicije i modernog interesa za narodnu književnost, posebno u kontekstu recepcije epa Kalevala i šireg romantičarskog nacionalizma u Finskoj.[1][2]

Sjećanje na Larin Paraske očuvano je i u javnom prostoru kroz spomenike i memorijalna obilježja u Finskoj.[4]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 4 5 Timonen, Senni (16. 9. 1997). "Larin Paraske (1833–1904)". Kansallisbiografia. Suomalaisen Kirjallisuuden Seura. Pristupljeno 26. 3. 2026.
  2. 1 2 "Larin Paraske". Nordic Women's Literature. The History of Nordic Women's Literature. Pristupljeno 26. 3. 2026.
  3. 1 2 Kallio, Kati (2021). "Versification". Song Beyond Words: Transformative and Intermedial Aspects of Nordic Oral Poetry. Finnish Literature Society. Pristupljeno 26. 3. 2026.
  4. 1 2 3 "Larin Paraske". HAM Helsinki Art Museum. Pristupljeno 26. 3. 2026.
  5. "Biography". IRCAM. Pristupljeno 26. 3. 2026.