Latinka Perović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)

Latinka Perović (Kragujevac, 1933 – ) srbijanska je historičarka i bivša političarka. Sa samo 27 godina bila je predsjednica Antifašističkog fronta žena Srbije (AFŽ). Obavljala je dužnost sekretara Saveza komunista Srbije od 1968 do 1972 godine. Smatrali su je najuticajnijom ženom u zemlji u to vrijeme i jedinom koja svoju poziciju nije dobila udajom za moćnijeg muškarca, već zahvaljujući svojoj inteligenciji, sposobnosti i ambicijama. 1972 godine Josip Broz Tito smjenjuje je sa pozicije sekretara iz straha da su njena uvjerenja previše liberalna. Nikada se nakon toga više nije vratila u politiku. Posvetila se historijskom istraživanju i postala poznata kao prominentni stručnjak za srpsku historiju 19. vijeka, kao i srpsku savremenu historiju.

Od 1976 do 1998 radila je na Institutu za noviju istoriju Srbije. U svojim tekstovima i studijama o savremenoj Srbiji, često naglašava da Srbija ima potrebu za političarem koji će javno preuzeti odgovornost za zlodjela počinjena u bivšoj Jugoslaviji kako bi se pomoglo pomirenje sa susjednim državama i spriječilo ponavljanje slične tragedije.[1][2]

Kako je osnivač modernog liberalizma u Srbiji, neki tvrde da je Perović politički guru Čedomira Jovanovića, predsjednika Liberalno-demokratske partije (LDP) Srbije.

Od 1993 godine Latinka Perović radi kao glavna i odgovorna urednica magazina "Tokovi istorije". Rijetko se pojavljuje u javnosti i rijetko daje intervjue.

Djela[uredi | uredi izvor]

  • "Zatvaranje kruga" (Sarajevo 1991)
  • "Politička elita i modernizacija u prvoj deceniji nezavisnosti srpske države"
  • "Srbija u modernizaciskim procesima" (Beograd, 1994)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lučić-Čavić, Milica (1. 6. 2007). "Sukob palanačkog i modernog duha". slobodnaevropa.org. Pristupljeno 2. 12. 2015. 
  2. ^ "Latinka Perović". gariwo.org. Pristupljeno 2. 12. 2015. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]