Lavina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Lavina na Himalajima

Lavina je naziv za rušenje velikih masa snijega niz strme planinske padine, najčešće zimi i u rano proljeće. Lavina nastaje kad masa snijega nenadano klizne niz padinu. Svaka padina, nagiba većeg od 15°. predstavlja potencijalnu mogućnost za nastanak lavine.

Uzroci nastanka lavine su mnogobrojni: ovise o vrsti snijega, nagibu padine, obliku i vrsti zemljišta, položaju snježnih slojeva i dnevnim vremenskim prilikama. Najčešće lavinu prouzrokuju sami ljudi, rjeđe životinje ili intenzivniji zvukovi.[1]

Upravljanje rizikom od lavina
20191001 BschlabsTirol RohrBrueckeGrosserGroeben DSC00097 PtrQs.jpg
Tunelski most u Tirolu, Austrija
Nematerijalna kulturna baština
RegijaEvropa
Država Austrija
Švicarska
Svjetska baština
Lista upisaReprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva
UNESCO oznaka01380
Datum upisa2018.
Lokacija upisaUNESCO

Upravljanje rizikom od lavina[uredi | uredi izvor]

Lavina često izaziva velike štete i ljudske žrtve, iako su one, s obzirom na relativno slabu naseljenost planinskih područja, svojim razmjerima obično ograničene u usporedbi s drugim katastrofama.

Upravljanje rizikom od lavina oblikovalo je i identitet alpskog stanovništva, jer se svake zime suočava sa prijetnjom koju lavine predstavljaju za stanovnike, turiste, sredstva komunikacije i drugu vitalnu infrastrukturu.[2] Budući da su Alpi gusto naseljeni, fenomen lavina je glavna briga i kolektivna odgovornost zajednica. Vijekovima su stanovnici razvijali lokalno empirijsko znanje, strategije upravljanja i izbjegavanja rizika, kao i praktična rješenja kako bi se zaštitili od opasnosti od lavina.

Odbrana naseljenih područja od lavina može biti aktivna i pasivna.

  • Aktivna se obrana sastoji u tome da se lavina izazove umjetno, bacanjem dinamita na kritična mjesta početka lavine. Drugi način je korištenje projektila s eksplozivom koji eksplodira u nižim slojevima snijega. U aktivnu obranu spada i promatranje opasne zone radi obavještavanja o opasnosti.
  • Pasivna zaštita sastoji se u postavljanju zidova u opasnim zonama koji će skrenuti tok lavine ili će zadržati snježni pokrivač da se ne pokrene.

U tradicionalna znanja danas su nadopunjena modernim mjernim instrumentima i mapiranjem rizika. Ovaj element je ukorijenjen u svakodnevnu kulturu dotičnih zajednica i naglašava važnost solidarnosti u kriznim situacijama. Procjena rizika od lavina zahtijeva dobro poznavanje prirode, posebno terena, snijega, vremenskih uslova i prošlih lavina. Postoje i brojne obuke, uz pristup širokom spektru izvora informacija kao što su lavinski bilteni, mediji, kontrolne liste, web stranice, mediji, priručnici i izložbe.

Nematerijalna kulturna baština[uredi | uredi izvor]

Upravljanje rizikom od lavina je na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva kao zajednički element u Austriji i Švicarskoj.[2] Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na zasjedanju koje je održano od 26. novembra do 1. decembra 2018. u Port Louisuu na Mauricijusu.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Planinarstvo i alpinizam" (PDF). Planinarski savez Hrvatske, Zagreb 1989. Pristupljeno 15. 2. 2020.
  2. ^ a b UNESCO: Nematerijalna svjetska baština u Austriji - ich.unesco.org - Pristupljeno 19.11.2021.engleski: '
  3. ^ UNESCO: Upravljanje rizikom od lavina - ich.unesco.org, Pristupljeno, 7.01.2023engleski: '

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Internet-web-browser.svg Nedovršeni članak Lavina koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.